Ako mislite da znate sve o nezdravoj prehrani, dozvolite da vas razuvjerimo
Nutricionisti, liječnici i ostali stručnjaci neprestano nas bombardiraju savjetima o prehrani. Gotovo da nema tiskovine i internetskog portala na kojem ne možemo naći savjete o zdravoj prehrani. U tom moru savjeta nerijetko nailazimo na potpuno kontradiktorne informacije, jer vrsta hrane i nutrijenata je puno, a stručnjaka za prehranu još i više.
http://www.exploratorium.edu/
Nakon niza opsežnih akademskih studija u kojima je sudjelovalo čak više od 600.000 osoba i koje je provela Britanska fondacija za srce, otkriveno je, suprotno uvriježenom mišljenju, kako konzumiranje zasićenih masti nema nikakve veze s izazivanjem srčanih bolesti. Tako primjerice konzumacijom maslaca nećemo povećati rizik od bolesti srca. Znanstvenici su već prije četiri godine zaključili kako nema dokaza da postoji veza između zasićenih masti i bolesti srca i krvnih žila, a ova studija to je i potvrdila.
Standardizirati upute o zdravoj i nezdravoj hrani
Kada govorimo o tome što je zdravo, a što nezdravo, u većini su slučajeva to nagađanja koja nisu dokazana, pa je glavni istraživač spomenute studije doktor Rajiv Chowdhury s pravom upozorio da bi trebalo pothitno napraviti standardizirane upute o tome što je zdrava, a što nezdrava hrana.
– Ovo su interesantni rezultati koji potencijalno stimuliraju nova znanstvena pitanja i potiču na oprezno preispitivanje naših postojećim smjernica u zdravoj prehrani, zaključio je Chowdhury, kako prenosi Business Insider.
Upozorio je i na praksu prehrambene industrije koja zasićene masti zamjenjuje s još ugljikohidrata, kao što su krumpir, kruh ili bijela riža. Poznato je da od prekomjerne konzumacije ugljikohidrata i indeks tjelesne mase raste što dovodi do niza bolesti povezanih sa prekomjernom tjelesnom težinom.
Jaja i žitarice
Nutricionisti su uvijek govorili kako je jako važno umjereno konzumirati jaja jer ona sadrže kolesterol koji je opasan za srce. No, pojavom istraživanja koje je nepobitno dokazalo kako kolesterol koji sadrže jaja gotovo uopće nema veze sa razinom kolesterola u krvi, i oni najglasniji protiv konzumacije jaja bili su utišani.
Ipak, posljedice nutricionističke ‘inkvizicije’ na kokošji proizvod bile su iznimno negativne za proizvođače jaja kojima se profit smanjio. Primat doručka uzele su industrijski obrađene žitarice u kartonskim kutijama.
Ako znamo da se domaće životinje tove hranom koja sadrži žitarice, nije toliko teško zaključiti da takva hrana deblja i čovjeka. Kada je nešto toliko logično, postavlja se samo po sebi pitanje zbog čega još uvijek vlada uvriježeno mišljenje da su žitarice, osobito industrijski obrađene te zašećerene, zdravije od nekoliko jaja za doručak.
Mnoga su istraživanja pokazala kako je prehrana koja sadrži smanjen unos ugljikohidrata učinkovitija u održavanju zdravlja i reguliranju tjelesne težine od prehrane u kojoj je smanjen unos, ili proteina, ili masti.
U novije vrijeme, fokus istraživača više nije na unosu kalorija u organizam, već na konceptu sitosti, odnosno, na koji način određena vrsta hrane zadovoljava apetit. Što se tog tiče, proteini i masti pokazali su se kao najkorisniji nutrijenti. Međutim, potrebna je inicijativa na svjetskoj razini da se standardizira što je za čovjeka zdravo, a što nije na temelju provedenih istraživanja i studija. Ono što zasigurno znamo je da trebamo izbjegavati industrijski obrađenu hranu.
