Ako želite raditi u biračkom odboru na izborima, ovako izgleda posao: Dobit ćete i naknadu
Nakon tri godine pauze u Hrvatskoj se ponovno održavaju izbori. I to ne samo jedni, već njih troje – parlamentarni, predsjednički i izbori za Europski parlament. Osim što će tada građani izlaziti na glasovanje, imat će priliku i raditi na samim izborima i to u biračkom odboru, a taj rad se naravno – plaća. Odlična je to prilika za mlade koji tih dana mogu zaraditi dodatni džeparac. Stoga smo pitali Državno izborno povjerenstvo hoće li se, s obzirom na to da su posljednji izbori, oni lokalni, održani 2021. prije uvođenja eura i inflacije, povećati dosadašnji iznos za rad u biračkom odboru od 300 kuna po danu.
Foto: Arnaud Jaegers; Unsplash
Ako ste ikada izašli na izbore, znate već kakva je procedura – dođeš, daš osobnu, uzmeš listić, odeš iza kutije, glasaš i staviš listić u kutiju. A znate li koja je procedura nakon što ostavite listić u kutiji? Tada, ali i tijekom cijelog dana kako su biračka mjesta otvorena, svime ‘hendlaju’ ljudi koji sjede u biračkom odboru i za taj rad dobivaju novčanu naknadu od države.
Kako izgleda rad u biračkom odboru?
Rad u biračkom odboru nije kompliciran, a posao se razlikuje ovisno o tome jeste li član odbora ili predsjednik koji, naravno, ima više odgovornosti. Birališta se otvaraju u sedam sati ujutro, a prije toga svi članovi biračkog odbora moraju doći na mjesto gdje će se glasanje održati. Slažu se kutije koje se prethodno moraju zapečatiti pečatom (to je posao predsjednika odbora) i postave se stolovi za upis glasača i prostor za glasanje.
Kada osoba dođe glasati, član biračkog odbora mora uzeti osobnu iskaznicu i pronaći osobu na popisu i označiti da je osoba glasala. Zatim se osobi vraća osobna iskaznica i daje listić za glasanje, pritom se pazi da osoba koja glasa to napravi iza zaštitne pregrade i da stavi listić u dobru kutiju jer ih nekada zna biti više. Kada se birališta zatvore u sedam sati navečer, svi članovi biračkog odbora ponovno se okupljaju na mjestu glasanja gdje se otvaraju kutije i broje listići. Na poseban papir se zapisuje tko je dobio koliko glasova na tom biračkom mjestu i onda se listići, kutije i papir s podacima nose u zgradu općine ili grada koji prikuplja sve glasačke listiće. Tu kutiju predaje predsjednik biračkog odbora.
‘Iznos naknade za niti jedne izbore još uvijek nije određen’
Upravo je ova godina vrlo plodonosna što se tiče zarade za rad u biračkom odboru jer se održava čak troje izbora – parlamentarni, predsjednički i izbori za Europski parlament. Idealna je to prilika za mlade koji si tako mogu zaraditi dodatan džeparac, a pogotovo ako će se za neke izbore ići u drugi krug što znači još jedan dan rada. Da bi osoba sudjelovala u radu biračkog odbora, potrebno je da bude punoljetna i da ima otvoreni račun u banci kako bi mu mogla sjesti naknada za rad na izborima.
No, kako su posljednji izbori, oni lokalni, bili prije tri godine, pitanje je hoće li se dosadašnji iznos za rad u biračkom odboru od 300 kuna po danu povećati. Upravo smo se s tim pitanjem javili Državnom izbornom povjerenstvu koje organizira provođenje izbora u Hrvatskoj. Potrebno je istaknuti kako se na ovaj iznos dobije i povrat poreza.
– Iznos naknade za predsjednike i članove te njihove zamjenike biračkih odbora niti za jedne izbore koji će se održati tijekom ove godine još uvijek nije određen, tako da je u ovom trenutku preuranjeno govoriti o iznosu naknade. Navedeno će biti poznato s raspisivanjem pojedinih izbora, kažu iz DIP-a.
Birački odbor sastoji se od članova, predsjednika i zamjenika
S obzirom na to da ni biračka mjesta još nisu određena, nije poznato koliko će se članova za birački odbor sveukupno tražiti ove godine. Valja napomenuti kako u biračkom odboru postoje članovi, ali i predsjednik biračkog odbora kao i zamjenik predsjednika. U pravilu se određuje se viša naknada za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.
– Primjera radi, broj biračkih mjesta na posljednje provedenim izborima za Hrvatski sabor 2020. bio je 6.998, od toga 91 biračko mjesto u inozemstvu. Biračka mjesta još uvijek nisu određena niti za jedne izbore koji će se provoditi tijekom ove godine, pa je preuranjeno govoriti o njihovom broju, a tako i o broju članova biračkih odbora. U svakom slučaju, broj biračkih mjesta na nadolazećim izborima neće u znatnoj mjeri odstupati od broja s posljednje provedenih izbora za Hrvatski sabor, pa taj broj treba pomnožiti s brojem 10 kako bi se dobio broj članova biračkih odbora na izborima za Hrvatski sabor i izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, odnosno brojem šest kako bi se dobio broj članova biračkih odbora na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, navode iz DIP-a.
Sastav biračkog odbora ovisi o tome kakvi se izbori održavaju
Navode kako se rad biračkih odbora na nadolazećim izborima neće se razlikovati od rada biračkih odbora na proteklim izborima, ali da postoje određene razlike u radu biračkog odbora na pojedinoj svakoj vrsti izbora koji će se provoditi ove godine.
– Na izborima za Hrvatski sabor i izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, sastav biračkog odbora čine predsjednik i četiri člana i njihovi zamjenici. Predsjednik i njegov zamjenik nestranačke su osobe. Po dva člana i njihove zamjenike određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po dva člana i njihove zamjenike oporbene političke stranke ili koalicije, sukladno stranačkom sastavu trenutačnog saziva Hrvatskog sabora. Na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, sastav biračkog odbora čine predsjednik i dva člana i njihovi zamjenici. Na ovim izborima političke stranke nemaju pravo određivati članove biračkih odbora niti njihove zamjenike, tako da su svi nestranačke osobe, objašnjavaju iz DIP-a.
DIP provodi edukacije o izborima u školama od 2018.
Kako bi se olakšao rad biračkih odbora, Državno izborno povjerenstvo poručuje kako će donijeti podsjetnike za njihov rad koji će biti objavljeni na našim mrežnim stranicama www.izbori.hr. Također, na njihovim mrežnim stranicama objavit će se i webinari koji će pokrivati sva relevantna pitanja vezana uz rad biračkih odbora. Uz to nadležna izborna povjerenstva, odnosno gradska i općinska, provode edukacije na terenu.
Valja napomenuti i kako DIP još od 2018. godine provodi edukacije mladih birača u srednjim školama diljem Hrvatske pod sloganom ‘I moj glas je bitan!’. Upravo su ove školske godine primijetili poseban interes za edukacije koja je trajala do sredine veljače.
– Vjerujemo da je to baš zbog činjenice da je 2024., kako je vole nazivati, ‘superizborna godina’. Edukacije su usmjerene na učenike završnih razreda srednjih škola koji će na nadolazećim izborima prvi puta moći glasati, tako da ih se upozna s osnovnim informacijama vezano uz provedbu nadolazećih izbora i kako na njima sudjelovati, a dio edukacije je posvećen simulaciji provedbe glasovanja na biračkom mjestu, govore nam iz DIP-a.
