Alarmantni podaci: Više od 2.000 hospitalizirane djece zbog psihičkih problema, što je porast od 56%
Na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku raspravljalo se o stanju dječje psihijatrije u Hrvatskoj. Na sjednici su sudjelovali stručnjaci iz područja dječje psihijatrije, predstavnici resornih ministarstava, institucija pravobraniteljica te predstavnici više zavoda i klinika iz različitih hrvatskih bolnica te je zaključeno kako je od ključne važnosti i edukacija zaposlenih u vrtićima, školama i drugim odgojno-obrazovnim institucijama, kao i osiguravanje dovoljnog broja stručnog kadra, posebice psihologa.
Ilustracija: Unsplash
U Hrvatskoj postoji samo jedna dječja psihijatrijska bolnica. Radi se o Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež koja se nalazi se nalazi u Zagrebu i ondje se šalju djeca iz cijele zemlje ako to njihovo stanje zahtjeva. Upravo o tom problemu je na tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku o stanju dječje psihijatrije u Hrvatskoj govorila psihijatrica iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu, Ljubica Paradžik.
– Kada govorimo o broju hospitaliziranih u 2017. godini imali smo 730, a u 2022. godini 989 hospitalizacija, a naša bolnica raspolaže s 37 kreveta, no nerijetko imamo i 42 pacijenata. Ustanova iz koje odlazim pokriva cijelu Hrvatsku i predstavlja jedinu specijaliziranu bolnicu zatvorenog tipa s nedostatnim prostornim kapacitetima i u nedovoljnim brojem stručnog kadra, istaknula je Paradžik.
Zabilježen porast broja hitnih hospitalizacija, a u cijeloj zemlji radi samo 56 dječjih psihijatara
Iznijela je još neke alarmantne podatke koji pokazuju o kojem se povećanju psihičkih problema kod mladih radi. Tako je zabilježen porast broja hitnih hospitalizacija u 2019. godini bio 1.448, dok je u 2022. godini on iznosio 2.264, što je povećanje od 56 posto. Uz to, upozorila je i na značajan porast suicida od gotovo 30 posto u 2022. u odnosu na prošle godine.
No, to nije jedini problem – za djecu kojoj je potrebna pomoć u cijeloj državi postoji 56 dječjih psihijatara, od čega su 17 kolega specijalisti dječje psihijatrije, a njih 25 je trenutno na specijalizaciji.
– Djeca s problemima mentalnog zdravlja predstavljaju najranjiviju skupinu našeg društva koju smo dužni posebno zaštititi, a činjenica da se liječenjem u ranoj fazi preveniraju psihičke smetnje u odrasloj dobi još više naglašava potrebu sustavnog rješavanja ovog problema, rekla je predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, Renata Sabljar-Dračevac.
Nedovoljan broj stručnjaka koji rade s djecom i izostanak nacionalnog strateškog plana
Predsjednica Odbora naglasila je kako u području zaštite mentalnog zdravlja djece postoji niz poteškoća koje su vezane za neodgovarajuće uvjete liječenja, nedovoljan broj stručnjaka koji rade s djecom, kao i izostanak nacionalnog strateškog plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije.
– Naš Odbor je 14. studenog 2018. godine održao tematsku sjednicu o temi ‘Dječja i adolescentna psihijatrija u Republici Hrvatskoj – Gdje smo sada?’, no od tada je prošlo pet godina, a gorući problemi u međuvremenu nisu riješeni i implementirani, upozorila je Sabljar-Dračevac.
Gotovo 50 posto psihičkih teškoća javi prije 14. godine
Pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju KBC-a Zagreb, ujedno i voditelj Referentnog centra za dječju i adolescentnu psihijatriju pri Ministarstvu zdravstva, Ivan Begovac iznio je podatak kako se gotovo 50 posto psihičkih teškoća javi prije 14. godine, a do 24. dvije trećine ukazavši na to kako je od iznimne važnosti da se što ranije uoči problem psihičkih smetnji koje su onda u toj dobi rješive u 70 do 80 posto slučajeva.
– U Hrvatskoj dječja psihijatrija ima tradiciju dugu 70 godina, a od 2011. godine ta je specijalizacija odvojena od odrasle i ima niz specifičnosti, no tu činjenicu mnogi ne znaju. U liječenju je ključan multidisciplinarni pristup i terapija uz uključivanje drugih struka, pedijatara, psihologa, socijalnih radnika, radnih terapeuta, edukatora i rehabilitatora, pedagoga i logopeda, objasnio je Begovac.
Kao najveće probleme naveo je nedostatan broj stacionarnih kreveta, manjak specijalista i nepostojanje strateškoga plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije. Posebno je problematično, kako kaže, što u cijeloj Hrvatskoj ima tek šezdesetak kreveta dječje psihijatrije, a realna potreba je da se broj tih kreveta udvostruči.
Potrebna je edukacija zaposlenih u vrtićima, školama i drugim odgojno-obrazovnim institucijama
Kod zaključka sjednice za unaprjeđenje dječje i adolescentne psihijatrije posebno je naglašena važnost suradnje i multidisciplinarnog pristupa od najranije predškolske dobi preko školske medicine te davanje podrške i edukacije zaposlenih u vrtićima, školama i drugim odgojno-obrazovnim institucijama kao i osiguravanje dovoljnog broja stručnog kadra, posebice psihologa.
