Alavanja: Jedini smo u EU koji diskrimiramo 45.000 studenata i zato iniciramo izmjene Zakona
Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola koje predstavlja 45.000 studenata pokreće inicijativu izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jer njihova titula ‘stručni specijalist’ nije prepoznata na tržištu rada u Hrvatskoj i inozemstvu. Zapravo, prema tajniku EURASHE jedina smo EU zemlja koja zakonom diskriminira taj dio studenata, rekao je to u intervjuu Maro Alavanja iz Vijeća.
Maro Alavanja foto: Niko Goga
O ovim temama razgovarali smo s voditeljem Ureda za odnose s javnošću Vijeća studenata i visokih škola Marom Alavanjom koji kaže da postoji informacija da će se Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju mijenjati u narednim mjesecima, ali i da Vijeće pokreće inicijativu s kojom bi dokinula diskriminaciju studenata stručnih studija.
Imate li saznanja da kreće izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju?
Postoji informacija da će se Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju mijenjati u narednim mjesecima, no ne mogu sa sigurnošću potvrditi kada i što se zapravo kreće mijenjati.
Zašto pokrećete inicijativu izmjene Zakona?
Naime pokrenuli smo inicijativu u ime 45 000 studenata stručnih studija iz čitave Hrvatske, što podrazumijeva studente s državnih i privatnih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola. Pokrenuli smo je zato što studenti stručnih studija u Hrvatskoj nemaju jednaka prava kao kolege iz čitave Europske unije. Naime Bologna ili smjernice UNESCO-a ne predviđaju dijeljenje studenata na one više i na one manje vrijedne, a upravo titula koja se dobiva na stručnim studijima (stručni specijalist) nije prepoznata na tržištu rada u Hrvatskoj, a kamoli van Hrvatske.
Ova skupina mladih ljudi, u startu ima lošiju polaznu točku pri izlasku na tržište rada što je nedopustivo i rezultira s većom nezaposlenošću mladih! Najbolji primjer je upravo nedavni natječaj Adris grupe. Siguran sam da nisu namjerno izašli s natječajem koji diskriminira veliki broj diplomanata stručnih studija, već da jednostavno ne poznaju ishode učenja i stečena znanja koje posjeduju studenti stručnih studija za razliku od studenata na znanstvenim studijima. Također, imao sam, priliku pogledati dva natječaja u Bruxellesu, i na oba se u budućnosti ne bih mogao javiti zbog titule koju dobivam po završetku 5 godina fakulteta.
Koje su posljedice nepriznavanja titule stručnih studija?
Veća nezaposlenost mladih! Glavni cilj stručnih studija je obrazovati studente za pokretanje gospodarstva – upravo je tako koncipirano studiranje na stručnim studijima. Sve je podređeno stručnoj praksi i primjenjivim praktičnim vještinama i znanjima. Paradoks je da onda upravo taj dio studenata nema dobru početnu poziciju pri izlasku na tržište rada. Kada je prilikom svog posjeta Hrvatskoj, u organizaciji Vijeća, tajnik EURASHE-a (European Association of Institutions in Higher Education) proanalizirao trenutno stanje, rekao je da je to zapravo nepojmljivo i da smo jedini primjer u EU koji zakonskom regulativom diskriminira dio studenata.
Čitava situacija postaje još bizarnija kada vidite da ne postoji službeni prijevod titule na engleski jezik već se najčešće prevodi kao specialist of ili professional of što je potpuno neprepoznatljivo na tržištu EU!
Da pojasnimo čitateljima, titula stručnih studija postoji i na državnim fakultetima?
Stručni studiji, po članku 74. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, izvode se i na sveučilištima i također imaju spornu titulu stručnog specijalista.
Kakva vam je komunikacija s MZOS-om te imate li njihovu potporu za vaše prijedloge?
Obavljeni su prvi razgovori u Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta, sa zamjenikom Andričevićem, a do srijede šaljemo čitavi elaborat uz prethodno poslanu formalnu inicijativu za izmjenama Zakona. Očekujemo da ćemo s MZOS-om dobro surađivati kao i do sada po svim pitanjima kojima se Vijeće bavilo i da ćemo ovu nepravdu što prije popraviti.
Bitno je istaknuti kako smo obavili i sastanke s ministrom Mrsićem koji je dao vjetar u leđa inicijativi te sa našim partnerima – Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Institutom za razvoj obrazovanja koji će također podržati ovu priču. U procesu smo dobivanja podrške i od EURASHE-a, a ukoliko bude potrebno, obratit ćemo se formalno i Europskoj komisiji.
