Analizirali smo kurikulum iz Prirode: Ne može biti krivac što u udžbeniku nema opisa vulve
Nakon što je Zlata Đurđević uputila otvoreno pismo pravobraniteljicama zbog, po njenom mišljenju, spolne diskriminacije u udžbeniku Prirode za šesti razred, koji detaljno opisuje muške spolne organe, a izostavlja opis ženskih spolnih organa, stigao je i odgovor izdavača udžbenika u kojem navode da je kriv kurikulum. Međutim, u kurikulumu za nastavni predmet Priroda takvo tumačenje zapravo nije navedeno.
Galerija 6 Fotografija
Otvori
Početkom tjedna profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Zlata Đurđević poslala je otvoreno pismo trima pravobraniteljicama zbog, po njoj, spolne diskriminacije u udžbeniku Prirode 6. razred. Udžbenik, naime, detaljno opisuje muške spolne organe, dok potpuno izostavlja opis ženskih spolnih organa. Dobili smo odgovor i od izdavača udžbenika Školske knjige iz koje su nam odgovorili da je za sve kriv – kurikulum.
Umjesto pojašnjenja, situacija se zakomplicirala
Naime, Školska knjiga u svom je odgovoru izjavila kako ‘na prikazu koji gospođa Đurđević smatra spornim nisu označeni svi dijelovi ženskog spolnog organa naprosto zato što usvajanje ishoda propisanog u kurikulumu 6. razreda ne zahtijeva tako detaljan prikaz’. Zbog toga smo odlučili proučiti kurikulum iz Prirode za 6. razred i provjeriti je li uistinu to pravi razlog takvog prikaza spolnih organa.
Za početak, taj argument ne drži vodu i bez proučavanja kurikuluma, ponajviše zato što je jedan spolni organ prikazan vrlo detaljno (muški), dok je drugi prikazan samo djelomično (ženski). Istodobno, kurikulum propisuje da učenik ‘prepoznaje obilježja životnih razdoblja čovjeka te razlikuje uloge organa reproduktivnoga sustava’. Dakle, ne samo muških ili samo ženskih. Ti su ishodi dodatno razrađeni pojašnjenjem kako je važno opisati ‘procese i promjene u životnim razdobljima čovjeka’, kao i opisati pubertet kao ‘razdoblje spolnog sazrijevanja te naglih tjelesnih i psihičkih promjena’.
screenshot: Kurikulum nastavnog predmeta Priroda za osnovne škole
Zašto je muški spolni organ detaljno pojašnjen, dok ženski nije?
Također, u kurikulumu pod dijelom ‘preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda’, stoji kako bi učenici trebali povezati organe spolnoga sustava s njihovim ulogama objašnjavajući važnost odgovornog ponašanja, s dodatnim pojašnjenjem u idućoj rečenici da ‘nije potrebno detaljno ulaziti u fiziologiju reprodukcije, već naglasak valja staviti na promjene koje se događaju u pubertetu povezujući ih sa spolnim sazrijevanjem’.
screenshot: Kurikulum nastavnog predmeta Priroda za osnovne škole
Nadalje, iz Školske knjige su rekli kako su kurikulumi Prirode i Biologije dizajnirani tako da ‘podržavaju spiralnu nadogradnju znanja’ tako da učenici mogu postupno izgraditi čvrste temelje za razumijevanje bioloških koncepata, naglasivši kako se u 6. razredu učenici tek upoznaju s osnovama reprodukcije. S obzirom na to da kurikulum za 6. razred, pak, propisuje ‘položaj najvažnijih organa u ljudskome tijelu’, to ne odgovara na pitanje zašto je muški spolni organ u navedenom udžbeniku iz Prirode detaljno pojašnjen, dok ženski nije.
Nije problem u nazivima, već što spomena stidnici – nema
Prebacivanjem fokusa u odgovoru Školske knjige na pojašnjenje nomenklature i davanje prednosti hrvatskim (stidnica) naspram latinskih naziva (vulva) nije odgovoreno ni pitanje koje je Đurđević u svom otvorenom pismu postavila. Čak i ako se po strani ostavi problem da naziv stidnica može implicirati na stid, ostaje otvoreno pitanje zašto je onda za muški spolni ud naveden latinizam penis.
Problem je što spomena stidnici, vulvi, ženskoj piši – nema. Nisu navedeni ni neki drugi vanjski dijelovi ženskog spolnog organa, poput velikih i malih usana, dražice ili klitorisa, kao ni spomena djevičnjaku ili himenu, dok se nekako, gotovo in medias res, nakon jedne rečenice o maternici spominje oplodnja i trudnoća. Ipak, ostaje nada u, kako je Školska knjiga to poetično rekla, ‘spiralnu nadogradnju znanja’ učenika nekad kasnije.
Ne bi li žene trebale znati kako izgleda naš spolni organ?
Shodno tome, argument Školske knjige da su udžbenik većinski pisale i uredile žene samo pojačava propust, s obzirom na to da bi žene najbolje trebale znati od čega se sve sastoji njihov, odnosno naš reproduktivni organ. Sama činjenica da je više žena, njih čak šest autorica, da ga je uredila urednica žena, da su glavna urednica kao i direktorica školskog programa također žene, bez da su se zapitale nedostaje li nešto u tom prikazu je poprilično iznenađujuće.
Jasno je kao dan da kurikulum nije krivac za ovakav udžbenički i urednički propust i da ne može toliko strogo propisati ono što je Školska knjiga navela da može, međutim propisuje da se u 6. razredu učenici upoznaju s ‘osnovama reprodukcije što postavlja temelje za detaljnije istraživanje u kasnijim godinama’, nadu nam daje spremnost Školske knjige da u ‘u sljedećem izdanju udžbenika dodaju detaljniji prikaz koji ipak neće opteretiti razumijevanje sadržaja propisanog kurikulumom Prirode u 6. razredu osnovne škole’.
