Pretraga

[Anketa] Učenik HDZ-a Tomislav na usmenom ispitu kod profesora PIG-a

A- A+

‘Zabrinjavajuću su trendovi, pogotovo što ljudi gube radna mjesto, to naprosto nije dobro.’ Nije ovo ekonomski zaključak prosječnog strukovnjaka iz ekonomske škole ili gimnazijalca, nego predsjednika vodeće oporbene stranke, Tomislava Karamarka. Kada bi predsjednika HDZ-a posjeli na usmeni ispit pred profesora Politike i gospodarstva u četvrtom razredu srednje škole, umjesto Gorana Rotima na HRT-u, većina profesora bi ga poslala kući s jedinicom da utvrdi gradivo.

Screenshot: YouTube

Karamarko je dobio jedno vrlo jednostavno, eliminacijsko pitanje za prolaz ili pad usmenog ispita kod Gorana Rotima na HRT-u. Predsjednik HDZ-a morao je nabrojati na kojih pet ključnih sektora će se HDZ usredotočiti u svojem planu. O tim je ključnim točkama Karmarko govorio na stranačkom skupu u Ciboni, na što ga je Rotim upozorio kada nije uspio odjednom nanizati svih pet točaka koji će spasiti Hrvatsku.

Profesor: ‘Rekli ste također, usredotočit ćemo se na pet ključnih sektora, kojih?’

Učenik: ‘Pa govorili smo nešto o poljoprivredi, govorili smo o energetici, govorili smo o turizmu, govorili smo o reindustralizaciji Hrvatske što je jako bitno. Hrvatska ima silne industrijske potencijale, ali svi su praktički uništeni ili im je umanjena vrijednost. Poljoprivreda, apsolutno! Gledajte, mi projekt dakle da od uvoznika hrane uvozimo preko 70 posto hrane.’

Rotim, kao dugogodišnji profesor s iskustvom, zna kako s maturantima koje Politika i gospodarstvo baš pretjerano ne zanima. Svjestan je on da maturante ne interesira tko je kriv što imamo silne industrijske potencijale, da su svi praktički uništeni ili im je umanjena vrijednost i to sve većinski pod okriljem jedne stranke koja je bila na vlasti u 90-ima. Da je maturantu Tomislavu postavio pitanje koja je stranka bila na vlasti za vrijeme tih događanja, on naravno ne bi znao odgovoriti na to pitanje ili po počeo pričati o onima koji se spominju u knjigama iz Povijesti, a ne Politike i gospodarstva za četvrti razred srednje škole. Profesor Rotim je stoga pitao nešto banalnije jer je vidio da učenik nije došao pripremljen na sat.

Profesor: ‘Možemo li još jedanput ponoviti. Nisam vas dobro razumio. Poljoprivreda, energetika, reindustralizacija’

Učenik: Reindustralizacija Hrvatske, i što smo još rekli, digitalizacija i tako to jel. Nabrojali smo četiri plus digitalizacija.

Napomena u imeniku za roditelje

Učenik nije znao ponoviti dijelove vlastitog seminarskog rada s čime je upitno je li uopće rad sam radio ili mu je u njemu pomogao netko drugi.

Profesor Rotim nije baš bio pretjerano zadovoljan s načinom
komunikacije učenika s njim. Često mu se zna dogoditi da učenici, jer je
riječ o predmetu koji se sluša tek jednu godinu, omalovažavaju predmet
ili njega kao profesora u usporedbi s kolegama iz matematike i engleskog
jezika. Učenik je o temi spašavanja Hrvatske iz ekonomske krize govorio
kao da priča sa svojim kolegama na malom odmoru uz dim cigarete.
Pričali smo o ovome, pričali smo o onome, kao da želi dati do znanja
profesoru da je malo razmišljao o njemu, ali nedovoljno da uzme knjigu u
ruke i spremi se za usmeni.

Profesor: Četiri da, vi ste u Ciboni spomenuli pet.

Učenik: Sad smo spomenuli četiri plus digitalizacija. Možemo
ponoviti, poljoprivreda, energetika, šta smo još imali. Podsjetite sada
vi. Turizam, reindustralizacija i digizalizacija.

U ovom trenutku se profesor morao zapitati što on to zapravo radi u
svojem životu. Nije on političar i vođa oporbene stranke koja je radila
na planu razvoja tih pet ključnih točaka, nego je samo profesor koji
radi svoj posao, a sada bi trebao preuzeti i ulogu budućeg premijera.
Nije se dao smesti jer često u obrazovnom sustavu mora raditi stvari
koje nisu u njegovu opisu posla.

Najčešće to znači izaći na kraj s
nedostatkom bontona učenika, kanalizirati njihovu aroganciju prema
njemu i njegovoj profesiji, a često mora i zažmiriti što nisu uspjeli
napisati zadaću jer su, eto, imali ispit iz matematike.

Ipak, Goran Rotim nije profesor nego novinar, a Tomislav Karamarko nije učenik nego osoba koja pretendira na poziciju premijera Republike Hrvatske. Nije ovdje riječ o brojalici iz knjige koju je trebalo naučiti napamet, nego o ključnim točkama koji će doći do spasa Hrvatske, a o kojima se priča u HDZ-u. Inače, riječ je o stranci koja je po posljednjim izborima za EU parlament najmoćnija u državi. Kada Karamarko ne može savladati pet točaka koje je sam smislio kao bitne, kako bi ih uopće mogao provesti u djelo? Većina profesora Politike i gospodarstva bi ovisno o danom raspoloženju zaključila učeniku jedan ili dva, jer traženje od profesora pomoć i nemogućnost da sami ponovite osnovne dijelove literature ne zaslužuje ništa više.