Autoškola mladima preskupa, no broj novih vozača sve veći: Evo za koliko je porastao unazad 5 godina
Kad je početkom prošle godine nastupila tzv. liberalizacija autoškola, očekivalo se da će put do vozačke kandidate stajati nešto manje od dotad minimalnih 5.695 kuna za obavezne nastavne sate iz Prometnih propisa i Upravljanja vozilom. Dok se tom iznosu pridodaju i neizbježni usputni troškovi ukupna se cijena penjala do nemalih 7.300. Slobodnim određivanjem cijena, ali i sve većom konkurencijom troškovi se autoškole od prošle godine nisu smanjili. Suprotno očekivanjima, podatci koje smo dobili od HAK-a ukazuju na trend porasta broja novih vozača. Ta se pojava pak poprilično kosi sa sve gorom demografskom slikom Hrvatske.
foto: Autoškola Danko
Ako se odlučite postati vozač, put do vozačke B kategorije stajat će vas više nego što mnogi mladi misle.
Za vozačku dobivenu iz prve izdvaja se preko 7.000 kuna: Najskuplje u Splitu
U Zagrebu ćete dvije stavke – predavanja iz Prometnih propisa i sigurnosnih pravila te minimalan broj (35) sati Upravljanja vozilom uglavnom platiti 5.695 kuna. Dodatno će vas stajati liječnički pregled, ispit iz PPSP-a, predavanja iz Pružanja prve pomoći, potom ispit iz te nastavne jedinice pa ispit iz Upravljanja vozilom te ispitni sat.
Uz pretpostavku da bez ijednog dodatnog sata položite iz prve, vozačka će vas stajati malo više od 7.000 kuna. U suprotnom i puno češćem scenariju, taj ćete iznos debelo premašiti.
Usporedno, nadomak Zagreba, u Velikoj Gorici, obuka će vas stajati tristotinjak kuna više od zagrebačke, dok se u Samoboru prolazi jeftinije – plaća se 4.900 umjesto 5.695 kuna.
Splićane će, primjerice, školovanje za vozača najskuplje doći – ondje ćete za predavanja i minimalan broj sati nerijetko izdvojiti čak više od 6.600 kuna (op.a. ne uključujući spomenute dodatne troškove).
Iako su ‘liberalizacijom’ autoškola, odnosno, ukidanjem minimalne cijene, troškovi osposobljavanja ostali jednaki ili su čak poskupjeli u odnosu na razdoblje kad ju je propisivala država, sve se više mladih i prije 18. rođendana odlučuje za pohađanje autoškole.
Na predavanjima prednjače maturanti i mlađi studenti, a unatoč cijeni vozačka im je potreba
Cijena im se, kaže nam nekoliko njih, čini visokom, no u cjenik nisu upućeni jer to u većini slučajeva financiraju roditelji. Na predavanjima su uglavnom susretali mlađe od 25, a posjedovanje vozačke pak smatraju potrebom.
– Na predavanjima su bili samo moji vršnjaci i koju godinu stariji, a 17 i pol godina smatram zrelom dobi za kretanje u autoškolu. Cijene su, doduše, malo previsoke, pogotovo ako se padnu propisi ili vožnja, a to se često događa. Bilo kako bilo, živimo u užurbanom svijetu i sve je lakše kad imaš vozačku pa i auto, kaže Antonia, maturantica zagrebačke XII. gimnazije.
S Antonijom se slaže njena kolegica Petra, poglavito što se troškova tiče.
– Ne plaćam ja, ali da, velika je to svota. Po meni taj odlazak u autoškolu u 4. razredu nije trend nego potreba, bar gledajući iz moje perspektive. Danas je potreban auto za svakodnevne obaveze, ističe Petra.
Dvadesetogodišnja studentica Mihaela smatra da je lakše polagati u srednjoškolskoj negoli u kasnijoj dobi, ponajviše zbog količine slobodnog vremena. Dodaje da je vozačka dozvola danas uvjet brojnih poslova pa je logično što se mladi toga žele čim prije ‘riješiti’.
– Cijene su prenabrijane. Pogotovo zato što u knjižici kandidata stoji da je odvožen jedan puni sat, a uvijek se vozi 45 minuta, dodaje Mihaela koja se za autoškolu odlučila netom prije fakulteta.
Neki žele položiti jer im polažu prijatelji ili jer im se ne da busom
Uz one koji ‘maturantski pohod’ autoškolama smatraju potrebom, ima i onih koji tako ne misle. Među njima je i Ivona, studentica ekonomije, koja i sama ima vozačku od punoljetnosti.
– Išla sam u autoškolu još u 3. razredu jer sam znala da ću u 4. imati više obaveza. No, ipak ne mislim da je realno svim maturantima neophodno ići u autoškolu baš u tom trenutku. Neki idu jer im se ne da više voziti autobusom ili jer netko od njihovih prijatelja ide pa da idu zajedno. Ali, s druge strane, nikad ne znaš kad će ti zatrebati vozačka, govori nam Ivona.
Bilo polaganje po navršetku minimalne starosne dobi potreba ili trend, činjenica je da je unazad pet godina došlo do značajnog povećanja godišnjeg broja novih vozača, najviše mladih. To dokazuju podaci koje nam je dostavio Hrvatski autoklub za razdoblje od 2013. do 2018. godine.
Hrvata sve manje, a vozača sve više
Prema njima je broj kandidata koji su položili u 2013. bio 42.654, a godinu kasnije narastao je na 46.953. Godine 2015. iznosio je pak 51.743, dok se u 2016. povećao na čak 57.121. Prije dvije je godine Uvjerenje o položenom vozačkom ispitu dobilo 58.319, a prošle godine nešto manje – 57.794 kandidata.
Iako navedene brojke obuhvaćaju sve kategorije, iz HAK-a nam poručuju da je od tih brojki u prosjeku 83% onih koji su položili B kategoriju. Kad uspoređujemo stoga 2013. s 2017. vidljiv je pravi skok broja novih vozača – za čak otprilike 37%.
Taj je golemi skok neočekivan iz više razloga.
Prema Državnom zavodu za statistiku, od travnja 2011. do kraja 2017. zabilježen je ukupan pad broja stanovnika, a u čak 105 županija pad je iznosio 15 ili više posto. Depopularizacija je u istom razdoblju zabilježena i u većim gradovima, izuzev primjerice Zagreba koji je imao porast od nešto manje od 2% stanovnika.
Kako pak kazuju inozemne statistike, u razdoblju u od 2013. do 2016., dakle, kad je prisutan značajan porast vozača, iz Lijepe Naše iselilo je 230 tisuća građana. Uslijed iseljavanja dolazi i do učeničkog egzodusa; najviše srednjoškolaca nestalo je tijekom 2015. i 2016. godine.
Objašnjenje uzlaznog trenda novih vozača koji se kosi s demografskom slikom Hrvatske, čini se, treba pokušati tražiti u nekoliko pretpostavki.
Možda su se protekih godina za autoškolu, uz mlade, odlučivali i nešto stariji, oni koji si zbog financijske krize prethodno to nisu mogli priuštiti. Možda su poneki prije odlaska u inozemstvo odlučili položiti u Hrvatskoj. Ili su pak maturanti i studenti ti, kako su nam i sami rekli, koji su zavladavali autoškolama.
Na Propise prosječno dvaput, a položiti iz prve sve teže
Bilo kako bilo, s godinama su kandidati ipak postali manje vješti u polaganju iz prve. Ukupna prosječna prolaznost iz predmeta Upravljanje vozilom (za sve kategorije, ne samo za B kategoriju vozačkog ispita i svi izlasci) u 2018. iznosila je 56,07 %, a primjerice 2013. iznosila je 61,73 %
– Prosječni broj izlazaka na ispit se malo mijenjao, a u 2018. uvedena su nova tehnološka rješenja (korištenje tablet uređaja s GPS navigacijom i aplikacijom za bilježenje svih relevantnih podataka, kao što su vrijeme trajanja ispita, prijeđena kilometraža, ispitna trasa itd.), što je utjecalo na bolje ujednačavanje sadržaja i kriterija provedbe vozačkih ispit, javljaju nam iz HAK-a.
Promatrajući vremenski interval od pet godina, prošle je godine prosječni broj izlazaka na ispit iz Upravljanja vozilom svih kategorija bio najviši. Iznosio je 1.78.
S teorijskim ispitom iz Propisa koji prethodi satima iz vožnje, brojni kandidati ‘muku muče’.
Na ispitu se mora prikupiti minimalno 108 od ukupno 120 bodova (rješava se na računalu, moguće je više točnih odgovora), a nijedno se raskrižje pritom ne smije pogriješiti. Unatoč tome što se ondje naiđe na kandidate koji mu pristupaju više od tri pa i pet puta, prosječni je broj izlazaka na Propise dvaput. Taj se broj, dodaju iz HAK-a, unazad pet godina nije mijenjao.
Promjene u polaganju vozačkih ispita
Podsjetimo za kraj da osim povećanja transparetnosti polaganja koja se unaprijedila tehnološkim rješenjima, HAK namjerava pojednostaviti proces dobivanja vozačke dozvole. Također, i smanjiti administraciju koja prati sadašnju praksu.
– Stoga, nakon što kandidat položi vozački ispit, pomoću aplikacije automatizmom informacija u vrlo kratkom roku dolazi na server MUP-a/HAK-a u obliku e-Uvjerenja o položenom vozačkom ispitu, što će znatno pojednostaviti i ubrzati postupak izdavanja vozačke dozvole, prenosi Glas Slavonije.
U drugoj fazi unaprjeđenja planira se pak uvođenje velike novine – prometnih kamera za snimanje tijeka provedbe vozačkog ispita.
– Budući da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koji sadrži odredbe vezane uz audiosnimanje i videosnimanje tehničkim uređajima u svrhu ujednačavanja standarda i kriterija provedbe vozačkih ispita stupio na snagu 1. kolovoza prošle godine, počeo je teći rok za pripremu i implementaciju sustava, otkrivaju iz HAK-a, piše isti izvor.
