Bio prvi na prijemnima deset fakulteta, a sada savjetuje kako učiti
Državna matura, pa potom upis na fakultet stresno je razdoblje za veliku većinu maturanata. Previše je tu dilema, pitanja, iščekivanja i napetosti, no ipak postoje i neki koji taj stres ne doživljavaju na taj način, poput riječkog maturanta Mislava Krmpotića koji je upao na svih deset fakulteta na koje se aplicirao i ne samo to, na svih deset bio je prvi na listi. Ovaj riječki genijalac objasnio je i način kako mu uspijeva na vrlo lagan način svladati gradivo.
Maturant Prve sušačke gimnazije, Mislav Krmpotić uvelike se razlikuje od svojih kolega. Nakon što je briljirao na državnoj maturi i položio prijemne ispite na deset fakulteta, ni sam se nije nadao da će biti prvi na listama na svih deset. Ovaj pametni brucoš koji je na kraju odabrao medicinu kaže kako uči najviše četiri sata na dan, dok po noći nikada to ne radi, a ima i nekoliko savjeta za svoje kolege kojima knjiga i nije prijatelj kao što je njemu, piše 24 sata.
Redovito i kontinuirano praćenje nastave ključ je uspjeha
Nakon što je bio prvi na listi na svih deset fakulteta na kojima je pisao prijemni, Mislav se odlučio za studij medicine zbog lakše mogućnosti zapošljavanja, a i zbog toga što smatra da našoj zemlji treba liječnika te je siguran da će se po završetku studija uspjeti zaposliti i ostati u Hrvatskoj. Ističe da ne bi htio ići raditi u inozemstvo, a san mu se baviti kardiologijom.
-Za maturu se nisam posebno niti dugo spremao jer sam redovito i konstantno radio tijekom sve četiri godine školovanja. Za matematiku i fiziku, koje mi dobro idu, trebalo mi je dva dana, kaže ovaj brucoš koji u slobodno vrijeme daje i instrukcije.
Ključ Mislavovog nevjerojatnog uspjeha je, kako sam kaže, u redovitom i kontinuiranom praćenju nastave. Možda zvuči prejednostavno, no uz još nekoliko stvari, to je ključno za odličan uspjeh poput njegovog.
Razvio vlastiti sustav učenja
-Kad učim, potpuno se posvetim samo tome i ne dopuštam da mi bilo što drugo odvuče pozornost. Prateći rezultate svog rada ustanovio sam da najlakše i najefikasnije učim navečer, jer tada najbolje pamtim. Ovisno o tome kakva mi je koji dan koncentracija, učenje obavezno podijelim na više kraćih ili duljih ciklusa. Obično nakon svakih sat vremena rada napravim kratku stanku te se potom vratim učenju. Kad primijetim da sam dekoncentriran, taj dan češće pravim pauze, primjerice nakon svakih 15 minuta uzmem mali predah. No, kada vodim bitku s vremenom, tada mijenjam taktiku te jednostavno dam sve od sebe da se što bolje usredotočim na gradivo i da što je dulje moguće zadržim koncentraciju te učim po nekoliko sati u komadu, objašnjava Mislav.
Mislav je tako osluškujući sebe i svoju koncentraciju razvio vlastiti sustav učenja u kojem nema niti jedne od popularnih metoda učenja i brzog čitanja. Svoj sustav nije mijenjao od osnovne škole, već ga je samo prilagođavao obujmu gradiva. Kaže da je s vremenom usavršio sposobnost razlučivanja bitnog od manje bitnog dijela gradiva, no to ne znači da manje bitne dijelove preskače, već se na njih manje fokusira te troši manje vremena.
-Dok učim, sjedim za stolom, no nakon što prođem određenu cjelinu, obavezno ustajem te ponavljam i propitujem se hodajući gore-dole po sobi jer sam ustanovio da mnogo bolje pamtim kad sam u pokretu, nego kad mirno sjedim, ističe ovaj brucoš koji je bio prvi na listama na strojarstvu, elektrotehnici, građevini, pravu, ekonomiji, medicini, računarstvu i elektrotehnici, matematici i na fizici.
