Bivša ministrica oštro o novim pravilima upisa u srednje: ‘Mogućnost upisa preko reda se povećava’
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u ponedjeljak je u javno savjetovanje pustilo izmjene pravilnika o upisima u srednje. Jedna od najvećih novosti je da se ukida posebni uvjet za provođenje prijemnih ispita te ih sada može uvesti bilo koja škola. Da uvođenje prijemnog neće do kraja riješiti dugoročno štetan problem – poplavu superodlikaša, smatra bivša ministrica obrazovanja, Blaženka Divjak. Štoviše, ističe, ovime se povećava mogućnost upisa preko reda.
Foto. Unsplash
Poplava superodlikaša tema je koja zadnjih nekoliko godina ‘vrišti’ s naslovnica medija svaki puta kada Ministarstvo znanosti i obrazovanja u e-Rudnik doda nove podatke o uspjehu učenika. Ministarstvo je još prošle godine kao jedno od rješenja tog problema najavilo izmjene pravilnika za upise u srednje škole. Pravilnik je u e-Savjetovanje pušten u ponedjeljak, a jedna od glavnih novosti ona je da škole sada bezuvjetno mogu provoditi prijemne ispite. Do sada su ih provodile one za koje je bio veći interes učenika s prosjekom 5,0, pa je kvota bila manja od broja prijavljenih superodlikaša.
Divjak: ‘Dugoročno i jedino smisleno rješenje je sustavna edukacija nastavnika’
Bivša ministrica obrazovanja, Blaženka Divjak, smatra da uvođenje prijemnih nije rješenje gorućeg problema inflacije superodlikaša te da se
‘radi ono što je lakše umjesto ono što je pametno’.
– Uvođenje masovnih prijemnih ispita u srednje škole je instant rješenje koje se očito široko nekritički prihvaća. Razlog tome je što je previše ljudi u Hrvatskoj sklono raditi ono što je lako, pa svako instant rješenje padne na plodno tlo. Razlog ovom potezu je ‘poplava superodlikaša’ u osnovnom školi. Problem je stvaran i štetan. Dugoročno i jedino smisleno rješenje je sustavna edukacija nastavnika da se kriterijski ocjenjuje temeljem planiranih ishoda iz kurikuluma, te sustavni rad s roditeljima i učenicima da razumiju kriterije i prihvate pošteni odnos prema radu i znanju. Tako je to započeto i planirano u kurikularnoj reformi Škola za život. Ali, da, to je teško, zahtjeva vrijeme i napor i koordinaciju od strane Ministarstva, nastavnika, roditelja, učenika, škola, agencija…, stoji u Facebook objavi profesorice varaždinskog FOI-a.
Kaže da se umjesto toga na sva usta se ‘hvali uvođenje prijemnim ispita i povećanje njihovog utjecaja kod upisa u srednje škole, koji uz neke manje i kratkoročne pozitivne efekte imaju i mnoge štetne posljedice’. Zatim je i nabrojala neke od njih. Između ostaloga, škole će same raditi prijemne ispite pa nema ujednačenih standarda, a i postavlja se pitanje tko je u svakoj školi educiran za izradu testova.
‘Mogućnost upisa preko reda se povećava’
Kao dodatni problem ministrica ističe i onaj da se sada otvara novo tržište instrukcija i priprema za prijemne ispite za srednje škole, kakve već postoje za državnu maturu. Divjak smatra da će to dodatno pojačati jaz među onima koji si mogu priuštiti takve pripreme i onih koji nemaju novca za to.
– Mogućnost upisa preko reda se povećava, jer se ne zna tko će u svakoj školi kontrolirati postupak, testove, ispravljanje, tajnost itd. Podsjetimo se da je baš državna mature snažan antikorupcijski alat za upise na fakultete i treba se sjetiti kako je to bilo prije uvođenja mature, kaže Divjak.
Dodatno, ističe, učenici se kod upisa izlažu stresu ‘koji pored normalnog stresa pred ispit ima i veliku nesigurnost jer ne znaju što će biti na takvom prijemnom ispitu ili kako će se ispravljati.’ Osvrnula se i na još jedan potencijalni problem.
– Učitelji u osnovnoj školi će dodatno izgubiti na statusu u društvu jer se prešutno prihvaća da oni zapravo ne znaju ocjenjivati i njihovo vrednovanje rada učenika i povratna informacija gubi na značaju, ističe Divjak.
Neki predlažu malu maturu
U javnu raspravu već je pristigla nekolicina komentara. Većina ih se odnosi na tehničke izmjene vezane uz bodovanje, a iako mnogi i ondje pozdavljaju izmjene, nekolicina sudionika smatra da ovo neće u potpunosti riješti taj problem.
– Ovaj Pravilnik o izmjenama i dopunama je premali korak za poboljšanje objektivnosti i kvalitete upisa u srednje škole. Kako bi se dodatno umanjio utjecaj superodlikaša koji su u najvećoj mjeri neobjektivni i ocjena općenito, potrebno je izuzeti iz izračuna bodovanja opći uspjeh iz 5. i 6. razreda te računati samo opći uspjeh 7. i 8. razreda. Time bi ukupno bodovanje općeg uspjeha davalo 10 umjesto 20 bodova te bi utjecaj bio manji. Također, treba povećati broj bodova na pisanoj provjeri posebnih znanja s predloženih 10 na 20. S ove dvije izmjene bi se naglasak prilikom upisa dao na znanje učenika, a ne na ocjene. No, dok se ne uvede ‘mala matura’ ili obaveza da sve škole imaju prijemne ispite bez uzimanja u obzir općeg uspjeha i dalje će biti niz situacija u kojima će presudnu ulogu prilikom upisa učenika imati ocjena, a ne znanje, piše sudionik rasprave Sanjin Lukarić.
Još neki sudionici koji su se uključili u ovu raspravu već u prvom danu istaknuli su da sustav upisa neće biti značajno unaprijeđen ovom promjenom.
– Prava bi promjena, prema mojem razmišljanju, bila da se konačno proširi sustav vanjskog vrednovanja i na osnovnoškolski uzrast te se rezultati na tome kombiniraju s ocjenama pri upisu u srednju školu. Koristi višestruke – i za učenike i za škole i za obrazovni sustav i obrazovne politike. Također, propušta se u sustavu urediti upis djece s teškoćama tako da bude u skladu s Državnim pedagoškim standardom koji govori o maksimalno troje takve djece po razrednom odjelu. Naime, ta djeca ne moraju tražiti prednost pri upisu jer im (uglavnom) dobre ocjene iz osnovne škole osiguravaju redovan upis po bodovima. Na taj način se, osobito u trogodišnjim strukovnim programima, zna dogoditi da pola razrednog odjela ima rješenje o primjerenom obliku školovanja. Takva situacija nije najbolji interes prije svega te djece jer nije moguće da svi dobiju adekvatnu odgojno-obrazovnu podršku, konstatirao je Miroslav Miljković.
SUDJELUJTE U ANKETI:
