Bivši ministar obrazovanja Primorac ide u predsjedničku utrku: Veliki prosvjedi obilježili mu mandat
Najavio je nastavni sat od 60 minuta, kao i obveznu srednju školu. To mu nije uspjelo. Bio je suočen s prosvjedima učenika zbog naprasnog uvođenja državne mature, posustao je i odgodio je. Prozivali su ga studenti koji su tražili besplatno školstvo, a u prosvjedima je i sam sebi skandirao ‘ostavka, ostavka’. U njegovom mandatu pisali su se nacionalni ispiti, krenula je Bolonja, gradili su se kampusi. Sve je to obilježilo mandat bivšeg ministra obrazovanja Dragana Primorca u dvijetisućitima koji je najavio povratak u politiku i to kandidaturom za predsjednika. Nezavisnog, uz podršku HDZ-a.
Dragan Primorac | foto: HRT, YouTube Dragan Primorac
Dragan Primorac, profesor i bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa u Vladi Ive Sanadera od 2003. do 2009. bit će nezavisni predsjednički kandidat s podrškom HDZ-a. Kandidaturu je najavio u posebnom videozapisu u kojem tvrdi da Hrvatska treba promjenu, a u ovih 15 godina tijekom kojih se nije bavio politikom kaže da se posvetio liječničkom pozivu i edukaciji mladih.
Naime, Primorac je trenutno redoviti profesor na nekoliko medicinskih fakulteta u Hrvatskoj, onima u Splitu, Osijeku i Rijeci, a gostuje i na sveučilištima u SAD-u i Kini. Primorac je rođen 1965. godine, diplomirao je 1991. na Medicinskom fakultetu u Splitu, a 1997. doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Specijalist je pedijatar, subspecijalist iz medicinske genetike i stalni sudski vještak. Član je niza domaćih i međunarodnih odbora, medicinskih društva, a potpredsjednik je i Hrvatskog taekwondo saveza. Među najcitiranijim je hrvatskim znanstvenicima u svijetu u cijeloj znanstvenoj karijeri. Dobio je počasni doktorat na Sveučilištu u Mostaru i Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku. Njegova ministarska karijera pamti se po mnogočemu, od uvođenja državne mature koju je u konačnici odgodio zbog prosvjeda učenika, prosvjeda studenata za besplatno visoko školstvo u kojem je i sam sebi skandirao ‘ostavka, ostavka’, uvođenja besplatnih udžbenika do propalih ideja o obveznoj srednjoj školi.
Na početku mandata najavio nastavni sat od 60 minuta, početak državne mature odgodio zbog prosvjeda učenika
Na konferenciji za medije Dragan Primorac je u 2004. godini najavio da bi školski sat umjesto 45 mogao trajati 60 minuta, pisao je tada Index.hr. Takvo što nije zaživjelo.
Još od 2005. Primorac je radio na državnoj maturi koja je najavljena kao antikorupcijska mjera. Tada je osnovao Vijeće za uvođenje državne mature u hrvatski školski sustav. Prva matura trebala se održati 2009. godine, no sve je obustavljeno zbog velikih prosvjeda srednjoškolaca. Nekoliko tisuća učenika okupilo se 27. travnja 2008. godine u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Virovitici, Osijeku, Puli, Varaždinu, Bjelovaru, Šibeniku i Zadru, sve nakon njihovih dogovora putem društvenih mreža. Ministru su zamjerali lošu organizaciju i slabu komunikaciju o maturi, što je kasnije priznao i sam Primorac koji je odgodio maturu za jednu školsku godinu. Umjesto prave mature učenici su 2009. pisali probnu. Primorac se ispričao učenicima zbog propusta i zahvalio im što su svima u Hrvatskoj dali dobru lekciju.
Jedan od transparenata s prosvjeda 2008. | screenshot: HRT Youtube
U njegovom mandatu gradili se sveučilišni kampusi
Primorac je u 2008. govorio da je za izgradnju kampusa u Hrvatskoj odobreno tadašnjih 3,3 milijarde kuna. Radovi su se odvijali u Zagrebu, Rijeci, Splitu, započinjalo se s idejama o njima u Zadru i Dubrovniku. Portal ezadar.net.hr u 2009. dovodio je u pitanje izgradnju splitskog kampusa nakon odlaska Primorca iz Ministarstva. Pisali su kako je upravo on bio najaktivniji čimbenik u izgradnji zgrada i objekta u Splitu, a navodno je Primorcu splitski kampus trebao biti točka na ‘i’ njegove političke i znanstvene karijere. U konačnici je na otvaranju splitskog kampusa u 2013. sudjelovao sam Primorac iako više nije bio ministar. Aktualni splitski rektor Dragan Ljutić 2019. dao mu je povelju Sveučilišta zbog zasluga za utemeljenje kampusa Sveučilišta. Takvu povelju od Ljutića ove je godine dobio i trenutni predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Studenti tražili besplatno visoko obrazovanje, reakcije Primorca bile su mlake osim kad je sam sebi skandirao ostavku
Tijekom njegova mandata u 2009. krenuli su i prosvjedi studenata, posljedično i blokada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i još nekim drugim fakultetima. Naime, studenti su prekinuli nastavu, čak i spavali na fakultetima, sve kako bi osigurali besplatno visoko obrazovanje. Blokada studenata nije odmah urodila plodom, U filmu o blokadi prikazan je i sam Primorac. Među studentima širio se plakat natpisa ‘Traži se u društvu znanja nestali ministar obrazovanja’. Naime, Primorac je izbjegavao ovu temu i nije se oglašavao o njoj.
Kada se očitovao o temi, studenti nisu bili zadovoljni. Primorac je govorio o novom modelu plaćanja, a studenti su izrijekom tražili besplatno školstvo. Ponavljao je da je za besplatno obrazovanje uz kriterij uspješnosti. Visoko školstvo postalo je besplatno od akademske godine 2010./2011. kada je na čelu Ministarstva već bio Radovan Fuchs. Primorca se pamti i jer je sam sebi skandirao ‘ostavka, ostavka’. Naime, usred blokada gostovao je u emisiji Radija 101. U centru Zagreba okupili su se studenti i nakon njegova gostovanja tražili da potpiše peticiju za besplatno školstvo. To je učinio, a studenti su vikali ‘ostavka, ostavka’. Na kraju je i sam ministar krenuo s ‘ostavka, ostavka’. Ostavku je u konačnici ionako dao ubrzo. Primorac je na konferenciji za medije isto optužio studente za politizaciju, govorio kako iza njihovih prosvjeda stoje određene političke opcije.
Najavljivao obveznu srednju školu, uveo HNOS
Primorac je želio uvesti obvezno srednjoškolsko obrazovanje, pisao je Jutarnji list. U 2006. godini kazao je da će od sljedeće godine srednja škola postati obvezna, no to se nije dogodilo.
Na internetskoj stranici Primorca navedeno je i da je u njegovom mandatu uveden Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) koji je nakon eksperimentalne provedbe od 2006. uveden u sve osnovne škole. Riječ je o projektu i osnovnim smjernicama za cjeloviti pristup obrazovnom procesu, metodama poučavanja, očekivanim ishodima učenja i slično. Trebao je to biti svojevrsni projekt reforme obrazovanja, no još u 2005. kada je HNOS najavljen iz HNS-a su ga kritizirali. Rekli su da nastavnici uopće nisu informirani o njegovoj primjeni te da program u prvi plan stavlja odgojne, nacionalne i duhovne vrijednosti umjesto razvoja intelektualnih, socijalnih i poduzetničkih sposobnosti, pisao je Index.hr. Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić nakon odlaska Primorca objasnio je da je HNOS bio najvažniji Primorčev projekt koji je u konačnici nerealiziran, ne postoji iako je bučno najavljen, prenosio je Dnevnik.hr.
Uveo besplatne udžbenike koji su kasnije ukinuti, pa opet vraćeni
U 2007. Primorac je uveo besplatne udžbenike za osnovnoškolce i učenike prvih razreda srednjih škola. U 2008. besplatne udžbenike dobili su i srednjoškolci, no ta je mjera ukinuta 2009. Kada je hrvatska vlast odlučila od 2019. ponovno učenicima osnovnih škola dijeliti besplatne udžbenike, na Facebooku se o tome osvrnuo Primorac. Tada je istaknuo da je sramota što je takva mjera ikada ukinuta. Hrvatski sabor 2007. izglasao je i besplatan učenički prijevoz i besplatan smještaj u učeničkim domovima za sve one koji se školuju izvan mjesta stanovanja, što se isto kratko provodilo. Sve su to trebale biti pripremne mjere za obveznu srednju školu.
– Ukidanjem besplatnih udžbenika, besplatnog prijevoza i besplatnog smještaja u učeničkim domovima ‘mudraci’ iz hrvatske politike tada su postigli svoj cilj i prikazali se u javnosti kao spasitelji proračuna. Ionako nikada nisu shvatili da ulaganje u obrazovanje i znanost nije potrošnja već investicija. Možda ih zapravo nije bilo niti briga. Čujem da se danas srame učinjenog, no u međuvremenu su ‘žrtvovali’ budućnost, sada već 10-te generacije hrvatskih učenika, među kojima su bili mnogi čija je budućnost ovisila upravo o mjerama koje su besramno ukinuli, napisao je Primorac na Facebooku u 2018.
U njegovom mandatu studijski programi usklađeni s Bolonjom
U vrijeme Primorca započela je Bolonja. Njime je ujednačeno visokoškolsko obrazovanje u Europi, uvedeni su ECTS bodovi, tri razine studija i nove titule. Hrvatska je bolonjsku deklaraciju potpisala 2001. godine, ali od 2005./2006. svi su studijski programi s njome usklađeni te je tada upisana prva generacija studenata u novi sustav. Uvođenje Bolonje isto je rezultiralo prosvjedima. Najavljeno plaćanje diplomskih studija nagnalo je Prirodoslovno-matematički fakultet i Filozofski fakultet u Zagrebu da u svibnju 2008. organiziraju prosvjed s preko 5.000 studenata.
Pisali se nacionalni ispiti
Kada je Primorac bio ministar pisali su se i nacionalni ispiti. U 2006. pisali su ih učenici prvog razreda gimnazija, sljedeće godine drugaši. Pisali su se i u 2007. u osmom razredu osnovne škole, u nekim razredima gimnazija i strukovnih škola. U nekim školama pisali su se i u četvrtom i osmom razredu osnovnih škola u 2008. godini.
Dao ostavku, na njegovo mjesto stigao Radovan Fuchs
Prvog srpnja 2009. ostavku je dao tadašnji HDZ-ov premijer Ivo Sanader, ali i Primorac. Govorio je da je s njim došao, pa će s njim otići, no kolale su informacije da ostavka proizlazi i zbog toga što se Primorac nije slagao s izdvajanjem iz proračuna za obrazovanje i znanost, pisao je net.hr. Sanadera je naslijedila Jadranka Kosor, a Primorca Radovan Fuchs. Fuchsa je tako dočekala prva državna matura u pravom smislu te riječi, problemi s Bolonjskim sustavom, nezadovoljni studenti i pitanje besplatnog visokog školstva. Fuchs je bio ministar do 2011., a na to se mjesto vratio 2020. godine gdje je i dan danas, kao ministar znanosti, obrazovanja i mladih. Primorac se nakon ostavke na ministarskom mjestu kandidirao kao nezavisan kandidat na predsjedničkim izborima 2009., zbog čega je i izbačen iz HDZ-a. Tada nije prošao u drugi krug, a u prvom je osvojio 5,93 posto glasova. Predsjednički izbori održat će se, spomenimo, krajem 2024. i početkom 2025. godine, a Primorac će za službenu kandidaturu morati prikupiti 10.000 potpisa.
Napredovanje tijekom ministarskog mandata?
Te 2009. godine kada je Primorac bio nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima, kandidat je bio i HDZ-ov Andrija Hebrang. Ovih dana Hebrang je napustio HDZ zbog toga što su podržali Primorca kao predsjedničkog kandidata. Večernji.hr prenio je njegove detaljne razloge, a Hebrang u izjavi spominje i da je Primorac tijekom svog ministarskog mandata postao sveučilišni profesor u Osijeku te je to opisao kao sukob interesa.
Primorčeva biografija doista pokazuje spomenuto napredovanje tijekom ministarskog mandata. Naglasimo da je Primorac ministar bio od prosinca 2003. do srpnja 2009. godine. U životopisu mu stoji da je od 1998. do 2001. bio asistent na Medicinskom fakultetu u Splitu, a od 2003. do 2006. docent na medicinskim fakultetima u Splitu i Osijeku. Od 2006. do 2009., dakle tijekom mandata, dolazi do promjene pa u biografiji stoji da je tada bio izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Osijeku na Katedri za pedijatriju. Od 2009. postaje i redoviti profesor na istom fakultetu i to odlukom Fakultetskog vijeća od 14. rujna 2009., dakle samo dva i pol mjeseca od kraja ministarske pozicije.
