Navike nekih od svjetski poznatih kreativnih umova inspirirale su pisca Masona Curreya toliko da je napisao knjigu ‘Dnevni rituali: Kako umjetnici rade’, djelo koje istražuje što su genijalci poput Jane Austen, Chalres Dickensa, Charlesa Darwin i Alberta Einsteina radili kako bi stvarali.
Svatko ima neke svoje rituale koji im pomažu da budu kreativniji i produktivniji, pa su ih tako imali i neki slavni genijalci. Ipak, neki od njih zaista su imali bizarne navike, o kojima je pisac Maron Currey čak napisao knjigu. Huffington Post donosi najčudnije od njih.
Svakodnevno ležanje u lijesu i nenošenje čarapa
Američki skladatelj George Gershwin bio je radoholičar, a svoja je poznata djela skladao sjedeći u pidžami i kućnom ogrtaču za klavirom. Skladatelj nikada nije bio opušten, i uvijek je nešto morao raditi. Jedan od najvećih genijalaca ikad, Albert Einsten, poznat je po svojoj dugoj, raščupanoj kosi koju nije šišao jer nije volio posjećivati brijača. Također, smatrao čarape nepotrebnima, zbog čega ih nikada nije ni nosio. Korak dalje u ‘ludosti’ otišla je pjesnikinja Edith Sitwell, koja je svaki dan započela ležanjem u lijesu jer ju je to inspiriralo za nove, pomalo morbidne stihove. Edith je obožavala spavati, zbog čega je izjavila kako bi svaka žena jedan dan u tjednu trebala posvetiti ležanju u krevetu.
Charles Dickens isto spada u pisce koji su imali svoje rituale koji nisu mogli biti mijenjani – radni stol uvijek je bio detaljno aranžiran. Na njemu se morala nalaziti malena vaza sa svježim cvijećem, veliki nož za otvaranje pisama, broš u obliku pozlaćenog lista na kojem sjedi zec te dvije brončane figurice žaba koje vitlaju mačevima u dvoboju. Njegova spisateljska kolegica Agatha Christie, poznata po kriminalističkim romanima, nije uopće imala pisaći stol, već je svoja djela pisala gdje god je stigla. Veći dio djela stvorila je na mramornom stoliću u spavaćoj sobi, kao i na kuhinjskom stolu između obroka.
‘Samo svjetski Hitleri rade noću’ i amfetamini
Truman Capote, autor ‘Doručka kod Tiffanyja’ pisao je u krevetu uz kavu i cigarete. Zanimljivo je što je u pepeljari istovremeno moglo biti samo tri opuška, dok je ostatak njih spremao u džep. Kompulzivno je razne brojeve zbrajao u glavi te nije birao telefonski broj ili hotelsku sobu ukoliko je te brojeve smatrao nesretnima. Slavna Jane Austen pak nije htjela da je itko osim uže obitelji vidi dok piše. Voljela je da vrata škripe kako bi čula ako netko dolazi, a pisala je na malim komadićima papira kako bi ih brzo mogla sakriti ako netko naiđe.
Izumitelj telefona, Alexander Graham Bell, spavao je tek tri sata dnevno, a sam je tvrdio kako ponekad ima toliko ideja u glavi da ga apsolutno ništa ne može prenuti iz razmišljanja. Još jedan pjesnik imao je čudne navike – W.H. Auden odbijao je raditi navečer, jer je smatrao kako ‘samo svjetski Hitleri rade noću, a nijedan drugi pošteni umjetnik’. Osim toga, svoju je mentalnu energiju dobivao iz amfetamina.
Kupanje u ledenoj vodi, alkohol i marihuana
Mark Twain, ‘otac američke književnosti’, imao je velikih problema s nesanicom, a jedino mjesto gdje bi ponekad uspješno zaspao bio je kupaonski pod. Autor ‘Velikog Gatsbyja’, F. Scott Fitzegerald obožavao je pak piti alkohol, a budući da je živio u vrijeme prohibicije, najdraže piće bilo mu je džin, jer je brzo djelovao a teško ga se moglo otkriti. Zbog neizmjerne ljubavi prema alkohola umro je u 45. godini života.
Čini se da su pisci najčešće imali ‘mušice’, jer je i Victor Hugo imao priličnu bizarne navike. Svako jutro pojeo je dva sirova jaja i kupao se u ledenoj vodi, a svakog je dana posjećivao brijača. Poznata jazz legenda, Louis Armstrog, uvijek je dolazio na koncerte dva sata ranije, a dok su se ostali opuštali uz alkohol, Armstrong je radije uživao u marihuani.
