U kontekstu nadolazećeg Uskrsa, a i trenutnih okolnosti da traje školski odmor, pojasnimo razlike i sličnosti između pojmova praznik i blagdan u hrvatskom jeziku. Zapravo, srodni južnoslavenski jezici iz okruženja i nemaju termin blagdan. Razlika je u kontekstu svečanog dana.
Dok neki izvori tumače praznik i blagdan kao istoznačnice, one to ipak nisu. Naime, ‘praznik’ je svečani dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva odnosno neradni, dan odmora, prema definiciji iz Rječnika hrvatskoga jezika Vladimir Anića. Dok je prema istom izvoru ‘blagdan’ vjerska verzija praznika za koju se nešto rjeđe koristi i izraz ‘svetak’.
Upravo u takvom kontekstu Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u svojim savjetima objašnjava razlike.
– Imenicom blagdan označuje se dan posvećen vjerskomu događaju, a imenicom praznik označuje se dan kojim se obilježava događaj važan za zajednicu ili međunarodni dan posvećen čemu.
Blagdani su primjerice Bajram, Božić, Uskrs i Velika Gospa, a praznici su na primjer Dan žena, Dan planeta Zemlje i Praznik rada, stoji u njihovom objašnjenju. Dani odmora, također su praznici.
I jedni i drugi kao što znamo mogu biti pridjevima pobliže označeni. Tako postoje zimski praznici, školski praznici, a s druge strane uskrsni blagdani, božićni blagdani.
