Koji blam: Divjak nije pročitala nove kurikulume koje najesen šalje u škole
Prije tri dana zatvoreno je javno savjetovanje o izmjeni dvaju kurikuluma koji najesen ulaze u sve hrvatske škole u sklopu Škole za život. Naime, samo pet mjeseci nakon što je donijela nove kurikulume, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak sjetila se da joj se u njima nešto ipak ne sviđa pa ih je odlučila mijenjati. Drugim riječima, čini se da ministrica nije pročitala kurikulume koje je svojim potpisom donosila u siječnju ove godine.
Blaženka Divjak | Screenshot: N1
‘Jeste li pročitali Vi te dokumente’, ‘Treba to znati čitati’ – samo su neke od fraza koje je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak obilato koristila u prošlotjednoj emisiji Nedjeljom u 2, pokušavajući relativizirati pitanja i kritike na koje joj je ukazivao kolega Aleksandar Stanković.
No sve ukazuje na to da se ni sama ministrica ne može pohvaliti time da je pročitala kurikularne dokumente o kojima je govorila. Naime, prije tri dana zatvoreno je javno savjetovanje o izmjenama kurikuluma Tehničke kulture i Glazbene kulture. Samo pet mjeseci nakon što je ministrica svojim potpisom donijela nove kurikulume koji će od jeseni u sve hrvatske škole, ministrica je pristupila njihovoj izmjeni.
MZO predlaže da se Tehnički ne predaje u skupinama do 15 učenika
U kurikulumu Tehničke kulture, Ministarstvo je predložilo izmjenu dijela koji predviđa da se Tehnički predaje u skupinama do 15 učenika. U kurikulumu Tehničkog kojeg je Divjak potpisala i donijela u siječnju ove godine, u dijelu koji se odnosi na učenje i poučavanje predmeta te grupiranje učenika, stoji:
– S obzirom na specifičnosti učenja i poučavanja Tehničke kulture uvjeti rada otežani su u razrednim odjelima sa standardnim brojem učenika. Kako bi se omogućili sigurnosni uvjeti za učenje i poučavanje Tehničke kulture uporabom različitih pomagala, alata i strojeva uz vođenje nedovoljno obučenih korisnika, tj. učenika, potrebno je nastavu organizirati u skupinama do 15 učenika. Tijekom jednoga dvosata učitelj vodi učenje i poučavanje za najviše 15 učenika.
Iz razloga koji nije poznat, Ministarstvo je 10. lipnja 2019. otvorilo javno savjetovanje o izmjeni tog dijela kurikuluma, i to na način da “Broj učenika u grupi i opremljenost učionice trebaju biti u skladu s Državnim pedagoškim standardom”.
Iako je ista situacija bila s kurikulumom Informatike prošle godine, iz MZO-a nam nikad nisu odgovorili na pitanje čemu takve izmjene
Prije deset dana, 17. lipnja, upitali smo Ministarstvo zašto pristupa ovoj promjeni, no do danas nismo dobili nikakav odgovor. On se, izgledno, krije u sličnoj situaciji u kojoj se MZO našlo prije godinu dana s kurikulumom Informatike i njegovom pripremom za obvezno uvođenje. Naime, u inicijalnom kurikulumu Informatike, izrađenom u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, također je bilo predviđeno da se ona uči i poučava u skupinama do 15 učenika. U finalnoj verziji kurikuluma, priređenoj za obavezno uvođenje, MZO je od toga odustalo i veličinu grupa ograničilo na broj propisan Državnim pedagoškim standardom – 28 učenika. Zašto je do spomenute izmjene u Informatici došlo, Ministarstvo nam nije odgovorilo od 10. svibnja 2018. godine.
Razlika između ove dvije situacije s kurikulumom Informatike i kurikulumom Tehničke kulture, u tome je što je Ministarstvo u Informatici tu odredbu izmijenilo prije konačnog donošenja kurikuluma. Jesu li u slučaju Tehničkog na istu odredbu zaboravili ili jednostavno nisu čitali dokument koji donose, objavit ćemo čim iz Ministarstva pristigne odgovor na naše pitanje.
Unisoni stav struke: Ostavite nam da predajemo po skupinama od 15 učenika
Spomenimo i kako je u javnom savjetovanju na ovu izmjenu pristiglo 48 komentara. Iščitali smo ih sve redom i niti jedan komentar ne podržava promjenu kurikuluma koju MZO predlaže. U nastavku su neki od komentara.
– Učenicima je potrebno dati alat i zaposliti ih, oni uživaju u tome, oni to vole, no s 25 učenika je nemoguće provoditi praktičan rad na pravi način. Dajte im napokon Školu za život, dajte da naučimo djecu barem osnove, da sami znaju nešto popraviti, izraditi, ispiliti, to je Škola za život. (Renata Martinec)
– Smatram da je veoma neodgovorno i u najmanju ruku neozbiljno mijenjati dokument koji je donesen prije nepunih 6 mjeseci, što svakako ukazuje na način na koji su svi dokumenti iščitani i doneseni. (Igor Jurišić)
– Nastava do 15 učenika omogučuje bolje stjecanje znanja i pogotovo usvajanje vještina. Ako učitelji koji rade sa učenicima svaki dan smatraju da se nastava Tehničke kulture mora izvoditi u manjim grupama tko to točno zagovara upravo suprotno? Vjerojatno netko tko nikada nije radio sa učenicima u nastavi ali ipak “zna sve” o tome i uzima si za pravo da donosi odluke koje direktno utječu na budućnost tehnike i tehnologije u Hrvatskoj. (Goran Grubić)
– Izmjena koja bi se uvela ovom Odlukom izravno uzrokuje narušavanje postavki kurikula Tehničke kulture u svakom razrednom odjelu koji broji više od 15 učenika. Primjena ove Odluke utjecala bi na mnoge čimbenike nastave u razrednim odjelima s dvadesetak učenika onemogućujući kvalitetno ostvarivanje značajnog dijela odgojno-obrazovnih ishoda svakoga učenika. Stoga Odluku smatramo neprihvatljivom. (Hrvatski savez pedagoga tehničke kulture)
– Još je jedan problem, nabavka opreme, trebali smo do kraja svibnja predati popis i bazirala sam se na grupu od 15 učenika i tako naručivala, a drugačije bih naručila da je za cijeli razred, tako da opremljenost učionice neće biti s državnim pedagoškim standardom. (Alenka Njegovac)
Izmjene u Glazbenom: Briše se odredba koje u verziji kurikuluma iz CKR-a nije niti bilo
Osim Tehničke kulture, na javnom se savjetovanju našao i kurikulum Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti. Ministarstvo predloženom izmjenom briše cijeli jedan paragraf koji se odnosi na učenje i poučavanje predmeta, odnosno ulogu učitelja u tom procesu.
U kurikulumu Glazbenog, usvojenom u siječnju 2019., stoji sljedeće:
– U prvom i drugom razredu osnovne škole nastavu Glazbene kulture izvodi učitelj primarnog obrazovanja. Nastavu Glazbene kulture u trećem razredu, ovisno o organizacijskim mogućnostima škole, izvodi učitelj primarnog obrazovanja ili predmetni učitelj glazbe. Nastavu Glazbene kulture od četvrtog razreda osnovne škole i u srednjoj školi izvodi predmetni učitelj/nastavnik glazbe. Svakom učitelju Glazbene kulture / Glazbene umjetnosti treba omogućiti da sukladno sklonostima i preferencijama učenika organizira i oblikuje redovnu, izbornu i fakultativnu nastavu glazbe te izvannastavne glazbene aktivnosti.
Spomenimo i kako ova odredba, o tome tko predaje u kojem razredu, nije sadržana u kurikulumu Glazbenog izrađenom tijekom 2016. u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Ona se u kurikulumu Glazbenog, donešenom u siječnju ove godine, pojavila nakon javne rasprave u studenom i prosincu 2018. godine i finalne dorade kurikuluma.
Javno savjetovanje potaknulo veliku raspravu između učitelja razredne nastave i predmetnih učitelja glazbe
Na ovo su javno savjetovanje o izmjeni kurikuluma pristigla čak 242 komentara. U ovom je slučaju u komentarima došlo do rasprave između učitelja razredne nastave (koji trenutačno od 1. do 3. razreda osnovne škole predaju Glazbeni, uz ostale predmete) i predmetnih učitelja glazbe (koji trenutačno, u pravilu, od 4. do 8. razreda osnovne škole predaju Glazbeni).
Brisanjem spomenute odredbe iz kurikuluma, situacija s predavanjem Glazbenog ostala bi ovakvom kakva trenutačno jest, odnosno, i u trećem razredu učitelj razredne nastave predavao bi Glazbeni. Prijedlogom koji se briše iz kurikuluma, otvorena je pak mogućnost da u 3. razredu OŠ Glazbeni predaju predmetni učitelji glazbe, odnosno oni koji su završili muzičke akademije.
S jedne strane, učitelji razredne nastave argumentiraju da bi trebali i dalje predavati Glazbeni u 3. razredu, a s druge strane, predmetni učitelji glazbe argumentiraju kako se predloženim brisanjem odredbe iz kurikuluma otvara mogućnost da više neće moći predavati ni u 4. razredu, gdje sada predaju.
I oko ovoga prijepora upitali smo Ministarstvo obrazovanja zašto predlažu brisanje odredbe iz netom donešenog kurikuluma. Zatražili smo i pojašnjenje o tome tko će točno predavati Glazbeni u kojem razredu i kako će to točno biti propisano (zakonom, kurikulumom, pravilnikom). Na naša pitanja o Glazbenom također nismo dobili odgovore Ministarstva, a objavit ćemo ih čim stignu.
Žustra rasprava učitelja i nastavnika
U nastavku slijede neki od komentara učitelja razredne nastave, kao i predmetnih učitelja glazbe, koji su pristigli na javno savjetovanje.
– Učiteljica sam razredne nastave s dvadesetogodišnjim iskustvom. Osjećam se kompetentnom predavati ovaj predmet i činim to s ljubavlju. Ne mogu zamisliti nastavu u kojoj ne mogu korelirati glazbu s ostalim predmetima. Čemu takvo ponižavanje struke i uskraćivanje prava učiteljima? Pokažite nam poštovanje kakvo zaslužujemo! (Marijana Curić)
– Svaka čast učiteljima/cama RN koje se osjećaju kompetentnima predavati GK u nižim razredima. U moj školi i učiteljice a i djeca jedva čekaju da ih preuzmem u 4. razredu. Učenici zato jer vide nastupe zbora, solista na raznim priredbama a učitelji, ne zato što nisu kompetentni, već zato što znaju da je netko ipak stručniji i predaniji tom predmetu od njih. U svakom slučaju, u 4. razredu smo svi sretni i zadovoljni. Jedino bi klinci rado imali dva puta tjedno. (Tatiana Giorgi)
– Zbog velikog broja učenika, predmetni učitelj nije u mogućnosti u istoj mjeri posvetiti se pojedinom učeniku. Za osiguranje kvalitete nastavnog procesa izuzetno je važno da učitelji primarnog obrazovanja organiziraju i provode odgojno-obrazovne aktivnosti i nastavu predmeta Glazbena kultura u primarnom obrazovanju. Napominjemo, da niti jedan predmetni kurikulum iz 2019., osim Kurikuluma za nastavni predmet Glazbene kulture ne zalazi u područje radnih obveza učitelja koje reguliraju gore navedeni dokumenti. (Višnja Rajić, prodekanica za nastavu i studente Učiteljskog fakulteta u Zagrebu)
– Poražavajuće je za cijeli obrazovni sustav, a ne samo za kolege iz struke, da netko misli da je svejedno tko drži nastavu Glazbene kulture. Riječ je o umjetnosti sa znanstvenim uporištem koja je još od antičke Grčke bila dio obrazovnog sustava, a željela bih naglasiti da je većina kolega, uključujući i mene, za obavljanje ovog posla prošla 6 razreda osnovne glazbene škole, 4 razreda srednje glazbene škole i još 5 (nekada 4) godine akademije. Kako je onda moguće da nastava bude jednake kvalitete? (Karmen Širović)
– Podržavam Odluku jer se njome ispravlja pogreška koja se dogodila u Predmetnom kurikulumu nastavnog predmeta Glazbena kultura i briše se nešto čemu tamo i nije bilo mjesto. (…) Posebno bih navela dio koji upućuje na put prema rješenjima (citiram I.Križanac): ,,Zašto se stvaraju tenzije između predmetne i razredne nastave površnim informiranjem učitelja Glazbene kulture o tome što kurikulum kao dokument uistinu predstavlja? Zar je uistinu potrebno kolegice i kolege javno ponižavati (u ovom slučaju približno 12 000 učiteljica razredne nastave) kako bi se ostvarili dodatni sati na potpuno pogrešnom mjestu, jer tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi propisuje ministar Pravilnikom?”. (Branka Pastuović)
