Eksperimentalna provedba programa Škola za život započela je još u rujnu 2018. Kao jednu od najsvjetlijih točaka tog programa ministrica Blaženka Divjak isticala je administrativno rasterećenje nastavnika. O novim opterećenjima u radu nastavnika koje je program donio sa sobom gotovo da uopće nije govorila. A upravo su ona bila jedan od glavnih okidača najvećeg štrajka prosvjetara u modernoj povijesti Hrvatske, započetog uz punu potporu Blaženke Divjak, koja se negdje u međuvremenu potpuno istopila. Cijena je bila 2% nečega.
Ministrica Blaženka Divjak u emisiji NU2 Foto: Youtube Screenshot
Sve je počelo u ožujku 2018., a prije ulaska Škole za život u učionice. Tada su školski sindikati Vladi poslali zahtjev za povećanjem koeficijenata za tajnike i računovodstvene djelatnike škola. Vlada je 30. svibnja te godine od Ministarstva Blaženke Divjak zatražila da se očituje o zahtjevima Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u školama. Ministarstvo Blaženke Divjak na taj se zahtjev oglušilo, pa su iz Vlade MZO-u, a na zahtjev spomenutih školskih sindikata, u listopadu 2018. poslali požurnicu.
Vlada morala slati požurnice Divjak da se očituje o zahtjevima sindikata
Tek je u studenom 2018., Ministarstvo Blaženke Divjak prvi puta odgovorilo Prijedlogom izmjena Uredbe o koeficijentima, u kojoj učiteljima, tajnicima i računovotkinjama povećava koeficijent. Iz Sindikata hrvatskih učitelja taj prijedlog proglašavaju parcijalnim rješenjem te su zatražili povećanje koeficijenata za sve zaposlenike u školama.
U ožujku 2019., dakle godinu dana nakon prvog zahtjeva sindikata, Ministarstvo je izdalo dva nova prijedloga izmjene Uredbe o koeficijentima, od koji se jedan odnosio na učitelje, drugi na administrativne djelatnike. Sindikat hrvatskih učitelja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama tada su izrazili stav da izmjenama nedostaje cjeloviti pristup pa su ministricu Divjak pozvali na sastanak da joj ‘prezentiraju svoju analizu’, nakon čega se ministrica jasno svrstava na stranu sindikata.
Završetkom nastavne godine u kojoj je Škola za život eksperimentalno ušla u učionice ministrica Divjak sve manje spominje administrativno rasterećenje i počinje govoriti o novim opterećenjima nastavnika. Za nova opterećenja, kojima opravdava zahtjev za povećanjem koeficijenata, kao da do tog trenutka nije znala. Novčana sredstva za tu svrhu nije planirala, iako je nerijetko govorila kako su upravo ‘učitelji nositelji najvažnije reforme društva’.
– Prvo zato da bi se po složenosti poslova i koeficijenti izjednačili sa sličnim koeficijentima po složenosti poslova u drugim javnim službama, a drugo, i sigurno najvažnije, u tom je kontekstu ulazak kurikularne reforme u sve škole od jeseni u Hrvatskoj, što će sigurno zahtijevati i velike prilagodbe, dodatnu edukaciju i potpuno drukčiji način rada naših škola i učitelja kako bismo napravili sve da reforma uspije, a ona uspijeva u učionicama. Prijedlog je da se zahtjev Sindikata hrvatskih učitelja, koji vodi gospođa Šprem, i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, koji vodi gospodin Mihalinec, za povećanjem od 6,11% provede tako da se 4% povećanja uvede već sada u jesen, a preostalih 2% od 1. siječnja 2020. godine, kazala je Divjak u lipnju 2019., prenosi Dnevnik.hr.
Prosvjed i početak štrajka
No, iako su sindikati imali punu podršku ove članice Vlade, do početka nove nastavne i školske godine po pitanju njihova zahtjeva – nije dogodilo baš ništa! Pa su 5. rujna predstavnici Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u školama održali prosvjed ispred Vlade, kada su još jednom naglasili da traže povećanje koeficijenata za prosječno 6,11% za sve zaposlenike.
Nekoliko dana nakon tog prosvjeda Divjak je sa Sanjom Šprem, predsjednicom SHU-a gostovala u HRT-ovoj emisiji ‘Ima li što novo?’. Šprem je na ploči pisala ‘prosjećne’ plaće zaposlenih u školama. Ministrici Divjak, čini se, u tom trenutku nije bilo prigodno napomenuti gledateljima da tu nije riječ o prosječnoj plaći nastavnika, nego svih zaposlenika u školama. Zanimljivo je i da u tijeku štrajka Divjak uopće nije govorila o iznosima prosječnih plaća nastavnika, iako je upravo njeno Ministarstvo i za naš portal pisanim putem potvrdilo kako ona iznosi otprilike 7.100 kuna (bez troška prijevoza). A i nije baš da je bilo kvalitetne prilike da se Divjak postavi pitanje o prosječnim plaćama ili da se s njom malo više od par minuta porazgovara o temi štrajka. Nakon ovog rujanskog gostovanja na HRT-u, Divjak je pred kamerama davala tek usputne izjave od svega par rečenica. Od ukupno četiri HRT-ove emisije Otvoreno na temu štrajka u školama, nije gostovala niti u jednoj. Predstavnik MZO-a u tri slučaja bio je pomoćnik ministrice, Stipe Mamić.
Nakon same najave štrajka, Blaženka Divjak javnosti se obratila Facebook statusom.
– Nisam zadovoljna razvojem situacije u razgovorima o povećanju koeficijenata složenosti poslova za prosvjetare i nastavljam borbu za bolji položaj učitelja i nastavnika što uključuje i veće plaće. Ponovit ću, nepravda koju treba ispraviti po pitanju koeficijenata je nedvojbena, ali i složenost poslova se u školama diljem Hrvatske zaista promijenila ulaskom kurikularne reforme u učionice prije mjesec dana, napisala je nakon najave štrajka na svom Facebooku Blaženka Divjak.
Štrajk u školama započeo je 10. listopada, a to jutro ispred zgrade Vlade ministrica je kazala:
– Koje su posljedice za Hrvatsku 2030. ako danas ne prepoznajemo da obrazovanje i znanost moraju biti prioritet? Što se tiče moje pozicije, ja sam došla u ovu Vladu zato što je bio plan otpočetka vrlo jasan vezano uz reforme u sustavu obrazovanja i znanosti. Inače, kao što znate, nisam ja karijerno vezana uz politiku niti sam se politikom bavila prije toga, nego sam se prihvatila jednog zahtjevnog resora i zahtjevne zadaće. U trenutku kad to ne mogu izvršavati, onda je pitanje što mogu raditi, istaknula je Divjak.
Promotivne aktivnosti HNS-a
U međuvremenu se počeo javljati i HNS iz čije kvote ministara dolazi i sama Blaženka Divjak. HNS je glasno prijetio nepodizanjem ruke za prijedlog proračuna za 2020. te izlaskom iz Vlade ako se ne udovolji zahtjevu školskih sindikata. Već tijekom njegova drugog dana, 11. listopada, štrajk nastavnika u HNS je iskoristio za samopromociju svoje stranke. Poster na kojemu je sitnim slovima ispisano ‘Plaće učitelja su premale’, s popratnim statusom ‘Neki ne vide. Mi vidimo’, sačinjavao je sadržaj kojeg su nekoliko dana oglašavali na Facebooku.
Screenshot: Facebook
Svađe HNS-a s HDZ-om oko zahtjeva sindikata i prosvjetara nisu dugo trajale. Prije blagdana Svih svetih HNS se s Vladom dogovorio kako će glasati za prijedlog proračuna za 2020. Uvjet je da se njime osnovica plaće javnim službenicima, a time i zaposlenicima škola, podići za 6,12% te ako im HDZ obeća da će se koeficijenti složenosti poslova povisiti za 2% nakon 1. srpnja, ako do tog datuma ne dođe do izmjene Uredbe o koeficijentima. Ovo obećanje bilo im je dovoljno – stišali su se, iako ni tih 2% uopće nije predviđeno u prijedlogu proračuna za 2020.
Usred velikog prosvjeda nastavnika stiže uputa o nadoknadi
Istovremeno s topljenjem podrške HNS-a nastavnicima, počela se stišavati i podrška ministrice, Blaženke Divjak.
– Zadovoljna sam jer se otvorio prostor za dijalog, a bit ću još zadovoljnija kada učenici budu mogli dobiti kvalitetnu nastavu u školi, a učitelji budu zadovoljni. U ovom trenutku ovo je rješenje koje smo tražili da se otvori dijalog i da se stavi neka ponuda za stol od strane Vlade. Imamo rok, 30. lipnja, do kad se uredba mora izmijeniti, kazala je Divjak nakon dogovora HNS-a i HDZ-a.
Prvi put u tijeku štrajka sa sindikatima se sastala tek 5. studenog, nakon čega su obje strane, na nezadovoljstvo mnogih zaposlenika škola, slale poruke pomirljivog tona. Činilo se kako je rasplet štrajkaške situacije blizu. No da ne pristaju na ono što im je Divjak (samoprozvani medijator u ovoj priči) i ostalo dvoje ministara ponudilo, prosvjetari su jasno istaknuli na prosvjedu održanom dan kasnije.
Nekoliko tisuća nastavnika marširalo je prema Trgu sv. Marka u Zagrebu, a, zgodno, baš je u tom trenutku Divjak objavila upute o načinima nadoknade dana provedenih u štrajku.
‘Unaprijeđena ponuda’ prosvjetarima
Iako je nakon prvog sastanka sa sindikatima izjavila da će proteklog ponedjeljka predstaviti novu ponudu Vlade, sastanak se u ponedjeljak nije održao. Nije ga bilo niti u utorak, kada je Divjak jasno poručila da je ona, po pitanju štrajka, svoje – obavila!
– Ja sam odmah nakon našeg posljednjeg sastanka izvijestila premijera i jednako tako sam ministru rada dala svoje sugestije vezano uz ponudu. Ja također očekujem da se ta situacija uskoro razriješi. Ja mislim da je to važna poruka i za sve one koji su zbog ovakvog stanja u školama u jednom vrlo teškom položaju, a to su učenici i roditelji. Dakle, mora se raditi više u tom smjeru (rješavanja situacije, op.a.), ali kao što sam rekla ja sam svoj dio posla zasad obavila, kazala je Divjak za N1.
Samo dan nakon te izjave najavila je da će sindikatima, na sastanku koji je u srijedu konačno sazvan, biti predstavljena ‘ponuda unaprijeđena u odnosu na prethodnu’. Kad ono – šipak! U ponudi koju je Vlada dala sindikatima više nema niti onih HNS-ovih 2% za koeficijente, nego im se umjesto toga, a ako se uredba o koeficijentima ne donese do 1. srpnja, nudi tek 2% kroz dodatak na plaću. U sporazumu stoji i da štrajk nakon 15. studenog nastavnicima neće biti plaćen.
Ovu ponudu u ime Vlade potpisala bi upravo osoba koja je prije svega nekoliko tjedana njihov zahtjev za povećanjem od 6,11% svesrdno podržavala – Blaženka Divjak.
Foto: Sindikat hrvatskih učitelja
Detaljan raspored štrajka po danima
Prvi ciklus cirkularnog štrajka:
10. listopada – sve županije
11. listopada – Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Varaždinska i Međimurska županija
14. listopada – Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija
15. listopada – Osječko-baranjska, Istarska i Šibensko-kninska županija
16. listopada – Grad Zagreb
17. listopada – Karlovačka, Zadarska, Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija
18. listopada – Brodsko-posavska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Požeško-slavonska županija
Drugi ciklus cirkularnog štrajka:
21. listopada – sve županije
22. listopada – Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Zagrebačka županija
23. listopada – Istarska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija
24. listopada – Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska i Ličko-senjska županija
25. listopada – Zadarska i Šibensko-kninska županija
28. listopada – Primorsko- goranska, Međimurska i Sisačko-moslavačka županija
29. listopada – Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija
30. listopada – Splitsko – dalmatinska i Virovitičko- podravska
31. listopada – Brodsko – posavska i Požeško – slavonska
Treći ciklus cirkularnog štrajka:
4. studenoga -Osječko-baranjska i Ličko-senjska županija
5. studenoga – Primorsko-goranska i Zadarska županija
6. studenoga – sve županije
7. studenoga – Istarska i Šibensko-kninska županija
8. studenoga – Karlovačka i Vukovarsko-srijemska županija
11. studenoga – Splitsko-dalmatinska i Požeško-slavonska županija
12. studenoga – Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija
13. studenoga – Sisačko-moslavačka, Zagrebačka i Brodsko-posavska županija
14. studenog – Virovitičko-podravska i Koprivničko-križevačka županija
Više o štrajku u školama i na fakultetima čitajte na sljedećim poveznicama:
