Bogatije zemlje ulažu više novaca u obrazovanje, a PISA rezultati su im lošiji od Hrvatske
U teoriji možda postoji pravilo je da što je veći BDP neke zemlje i što je veće financijsko ulaganje u obrazovanje, da se postižu bolji rezultati u PISA istraživanju. No, prema najnovijim podacima, to pravilo u praksi ne funkcionira uvijek tako. Iako Katar ima BDP od 102.018 USD i izdvaja 157.277 USD za obrazovanje godišnje, učenici te zemlje imaju lošiji rezultat od Hrvatske čiji je BDP po stanovniku 34.535 USD, a u obrazovanje se izdvaja 75.028 USD po učeniku. Analize su pokazale kako je iznad iznosa od 50.000 USD po učeniku izdvajanje za obrazovanje slabije povezano s postignućima učenika na PISA istraživanju.
Foto: srednja,hr | Canva
Rezultati PISA istraživanja iz 2022. pokazali su da su hrvatski učenici u prosjeku OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, dok su u matematičkoj pismenosti i dalje ispod prosjeka zemalja OECD-a. Iako su ovi rezultati prvi put najbliži prosjeku država OECD-a, taj je prosjek s godinama pao, dok Hrvatska dugoročno ima relativno stabilan trend.
‘Hrvatski rezultat statistički se značajno ne razlikuje od rezultata zemalja s iznadprosječnim BDP-om’
Kada su u pitanju PISA istraživanja, u teoriji postoji pravilo da što je veći BDP zemlje i ulaganje u obrazovanje je veće, da te zemlje postižu bolje rezultate, posebice u području matematičke pismenosti. No, prema najnovijim podacima, to pravilo u praksi ne funkcionira uvijek tako. Primjerice, Katar koji ima 102.018 USD po glavi stanovnika i Ujedinjeni Arapski Emirati s 76.609 USD, imaju znatno viši BDP po stanovniku od Republike Hrvatske koji je 34.535 USD. Ali, prosječan rezultat u matematičkoj pismenosti niži im je od hrvatskog. S druge strane, zemlje poput Japana, Južne Koreje i Estonije postigle su izrazito visoke iznadprosječne rezultate u matematičkoj pismenosti unatoč BDP-u po stanovniku nižem od prosjeka OECD-a.
– Republika Hrvatska ostvarila je rezultat u matematičkoj pismenosti (463 boda) koji je ispod prosjeka zemalja OECD-a (472 boda), a s BDP-om od 34.535 USD po stanovniku također se nalazi ispod prosjeka zemalja OECD-a koji iznosi 48.388 USD. Hrvatski rezultat u matematičkoj pismenosti statistički se značajno ne razlikuje od rezultata zemalja s iznadprosječnim BDP-om po stanovniku poput Norveške, SAD-a, Islanda i Malte te zemalja s ispodprosječnim BDP-om kao što su Izrael, Slovačka i Vijetnam. Latvija, Slovačka i Vijetnam jedine su zemlje koje imaju niži BDP po stanovniku od Hrvatske, a koje su ostvarile viši prosječan rezultat u matematičkoj pismenosti, stoji u izvješću PISA istraživanja za 2022. godinu.
Sve iznad određenog iznosa koji se izdvaja u obrazovanje slabije je povezano s postignućima učenika
Iako je izdvajanje za obrazovanje i postignuće u matematičkoj pismenosti povezano tako da što se više izdvaja za obrazovanje po učeniku, to je veći prosječan rezultat u matematičkoj pismenosti, stopa rasta nakon određenog iznosa koji se izdvaja za obrazovanje brzo gubi na snazi. Taj iznos je 50.000 USD po učeniku, odnosno sve iznad tog iznosa što se izdvaja u obrazovanje slabije je povezano s postignućima učenika.
– Primjerice, zemlje poput Bruneja, Katar i Saudijske Arabije izdvajaju za obrazovanje puno više u odnosu na druge zemlje sudionice i znatno iznad prosjeka OECD-a koji je 102.611 USD, no nalaze se među zemljama s nižim ispodprosječnim rezultatom u matematičkoj pismenosti. Slično tome, šest azijskih zemalja, Singapur, Makao-Kina, Kineski Tajpeh, Hong Kong-Kina, Japan i Južna Koreja, koje su nadmašile sve ostale zemlje u matematičkoj pismenosti, znatno se međusobno razlikuju po izdvajanju po učeniku. Primjerice, Kineski Tajpeh s izdvajanjem po učeniku od 116.619 USD postiže tek za pet bodova niži prosječan rezultat u matematičkoj pismenosti od Makao-Kine iako Makao-Kina za obrazovanje po učeniku izdvaja znatno više, točnije 195.581 USD, navodi se u izvještaju PISA istraživanja.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
‘Novac igra ulogu samo u određenoj mjeri’
Hrvatska po učeniku u dobi od 6 do 15 godina izdvaja 75.028 USD što je smješta u skupinu zemalja koje po učeniku za obrazovanje izdvajaju manje od prosjeka OECD-a. Iznos koji Republika Hrvatska izdvaja po učeniku približno je sličan iznosu koji izdvajaju Slovačka, Mađarska i Grčka. Međutim, Mađarska i Slovačka postižu nešto bolji rezultat u matematičkoj pismenosti od Hrvatske, dok je prosječan rezultat Grčke znatno niži u odnosu na prosječan rezultat Hrvatske.
– Dobiveni rezultati ponovno potvrđuju zaključak da novac igra ulogu samo u određenoj mjeri i da je ulagati u obrazovanje važno, no da je još važnije pažljivo promišljati o načinima na koje se sredstva za obrazovanje raspoređuju. Primjerice, obrazovni sustavi s visokim postignućima češće ulažu u kvalitetu nastavnika i poučavanja i nastavničke plaće nego što implementiraju mjere poput povećanja broja sati učenja, smanjivanja veličine razreda i slično, stoji u izvješću.
Cijelo izvješće PISA istraživanja 2022 možete pogledati u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
