Bolje imati osnovnu, nego faks? Jedna skupina žena u Hrvatskoj najteže pronalazi posao
Prema podacima državnog zavoda za statistiku, u protekle dvije godine u Hrvatskoj su posao uglavnom uspijevali naći slabije obrazovani. Ekonomski oporavak koji se dogodio u tom razdoblju nije mnogo značio onima s fakultetskom diplomom, posebice ženama. Naime, u spomenutom razdoblju broj visokoobrazovanih žena na burzi gotovo se udvostručio.
foto: Ivan Božić|srednja.hr
Kako piše portal Novac.jutarnji.hr, gotovo četvrtinu nezaposlenih u Hrvatskoj čine visokoobrazovane osobe – od njih oko 166 tisuća na burzi, diplomu u ruci ima 24,4 %, dok je on prije dvije godine bio 16%. Posebno loše po pitanju zapošljavanja u zadnje dvije godine prošle su žene: u prvom kvartalu 2017. one s diplomom činile su 16,9 % nezaposlenih, da bi se dvije godine kasnije taj udio na burzi udvostručio. U prvom kvartalu 2019. iznosio je 32,1%. S obzirom na to da je i broj nezaposlenih 2017. bio veći, oko 180 tisuća, to zapravo pokazuje da se broj fakultetski obrazovanih ljudi na burzi nije značajnije mijenjao, ostao je na razini od oko 28.000 tisuća, piše spomenuti izvor.
S druge strane, prije dvije godine oni s osnovnoškolskom razinom obrazovanja činili su 15,8% nezaposlenih, a prvom tromjesečju 2019. njihov je udjel pao na 7,5%. Smanjio se i udjel onih sa završenom strukovnom školom.
Strukovna zanimanja najtraženija
Slično govore i podaci Eurostata. Od onih koji su u posljednje tri godine stekli fakultetsku diplomu, u EU je u prosjeku njih 85,5% našlo posao. Hrvatska je pri dnu ljestvice s postotkom od 75,2%, piše Novac.jutarnji.hr.
– Naš ekonomski rast se temelji na turizmu i trgovini pa je iz tih sektora i najveća potražnja za radnicima. Ono što se traži nisu visokoobrazovani, premda ima i oglasa u kojima se i oni traže, primjerice na području ICT-ja. Također, vrlo je vjerojatno da među nezaposlenima s diplomom nema puno inženjera, komentirala je Iva Tomić s Ekonomskog instituta za Novac.jutarnji.hr.
Osim što je dio onih sa srednjom i nižom stručnom spremom našao posao, činjenica da ih je manje nezaposleno vjerojatno leži i u tome da se dio njih iselio. U slučaju onih s visokom stručnom spremom nameću se dva pitanja: koliko su oni uopće zapošljivi, imajući u vidu strukturu hrvatske ekonomije, te koliko vrijede njihove diplome, jer nije tajna da je hrvatski obrazovni sustav neusklađen s tržištem rada.
‘Hrvatskoj su potrebni inovativni ljudi koji su u stanju transformirati strukturu gospodarstva’
No, iako je potražnju na tržištu rada potrebno zadovoljiti, s takvim pristupom Hrvatska ostala zarobljena u sektorima koji ne mogu donijeti visoke stope rasta, upozoravaju stručnjaci.
– Zato su nam potrebni inovativni ljudi koji imaju viziju i u stanju su transformirati strukturu gospodarstva, inače se nećemo daleko pomaknuti, kaže Tomić za Novac.jutarnji.hr.
Dio stručnjaka već je prethodno upozorio i na to da bi Ministarstvo moralo prisiliti fakultete da javno pokažu statistike uspješnosti zapošljavanja u Hrvatskoj nakon diplomiranja. Boris Podobnik, profesor na Sveučilištu u Rijeci i prodekan za znanost na ZŠEM-u, istaknuo je i da bi država morala davati veće stipendije studentima za zanimanja kojih nedostaje te napustiti politiku uravnilovke među fakultetima.
U ovome se trenutku u evidenciji nezaposlenih nalazi preko 12 tisuća osoba koje su bez posla osam ili više godina, a deset tisuća njih ne radi pet do osam godina. Stoga je nužna njihova dodatna edukacija, kao i strateški pristup o kojem moraju voditi računa i sami poslodavci, piše Novac.jutarnji.hr.
