Broj pucnjava u američkim školama vrtoglavo raste, nikada ih nije bilo ovoliko: Bitan faktor je i korona
Novi incidenti pucnjave u američkim školama prošlog su tjedna upisani u crnu statistiku. Stresne situacije pogoršane pandemijom koronavirusa alarmantni su pokazatelji da će ovaj fenomen postati još češći. Prodaja oružja i dalje bilježi visoke razine.
![police](https://www.srednja.hr/app/uploads/2022/02/police-1024x647.jpg)
Foto: Pixabay
Prošlog su tjedna zabilježene četiri pucnjave u američkim školama. U jednoj pucnjavi ubijen je bivši učenik škole dok je u drugoj ranjeno troje. U utorak je ranjeno pet učenica, a još je jedan učenik istog dana ubijen u drugoj školi. Samo su u zadnjem slučaju uhićeni počinitelji, prenosi Reuters.
Stvari ne idu nabolje
Američke se škole već dugo nose s ovim problemom, no postoje pokazatelji da situacija postaje sve gora. Nedavni incidenti ponovno pokreću pitanje o uzrocima, a pandemija se sada nameće kao jedan od bitnijih faktora. Školska godina 2021./2022. već je vidjela više pucnjava u školi u posljednjih deset godina, pokazuju podaci organizacije Everytown, kojoj je cilj smanjenje nasilnih incidenata oružjem i koja se zalaže za temeljitije provjere za buduće vlasnike oružja. Najveći broj smrti među mladima uzrokovanih oružjem je klasificiran kao ubojstvo, dok je broj samoubojstava gotovo duplo manji.
![smrti mladih amerika](https://www.srednja.hr/app/uploads/2022/02/smrti-mladih-amerika.jpg)
Najveći broj smrti vatrenim oružjem među mladima u Americi je ubojstvo | Screenshot: Everytown Research and Policy
Stručnjak za vršnjačko nasilje u školama Ron Avi Astor objašnjava zašto se češće mogu očekivati ovakve situacije u budućnosti. Izdvaja niz faktora, poput pandemije, općeg povećanja nasilja i teških obiteljskih situacija kao glavne krivce za povećanu stopu nasilja i nasilnih incidenata koji uključuju vatreno oružje.
Nema rutine
Katherine Schweit, umirovljena FBI agentica i autorica knjige ‘Stop the Killing’ napominje kako je jedna od stavki na koju se stavlja fokus u analizi budućih počinitelja – njihova rutina. Promjene u rutini neke osobe mogu poslužiti kao rani indikator da je osoba sklonija nasilju, ali dodaje i kako je cijelom situacijom oko pandemije pojam rutine sasvim nestao za veliki broj ljudi i da nadzor nad mladima i onim čime se bave često izostaje.
Nadovezujući se na probleme pandemije Jillian Peterson, profesorica kriminologije na Sveučilištu Hamline smatra kako je potrebno pružiti priliku učenicima da sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima i da takav pristup može pomoći u mitigaciji nasilnih ispada u školama. Zbog pandemije, mnoge aktivnosti se ne održavaju pa je i to, smatra Peterson, dodatno doprinijelo ovakvom stanju.
Upozorava i na dostupnost oružja koje je u najvećem broju slučajeva mladima jednostavno pribavljivo. Škole bi se zato trebale osigurati kroz razvijanje sustava koji bi pratio pritužbe studenata i nastavnika na problematične pojedince, zaključuje Peterson. U grafu ispod možete vidjeti kako se u američkim K-12 školama – što odgovara našim osnovnim i srednjim školama zajedno – bilježi vrtoglav porast u pucnjavama od 1970. godine do danas.
![SAD statistika školske pucnjave](https://www.srednja.hr/app/uploads/2022/02/SAD-statistika-skolske-pucnjave.jpg)
Izvor: Center for Homeland and Security, SAD