Čak 40 posto mladih ima problema s provjerom točnosti informacija koje nađu na internetu
Čak 92,4 posto mladih koristi internet na mobitelima svakodnevno, međutim 40,2 posto njih ima poteškoće s provjerom točnosti informacija koje ondje pronađe. Gotovo svaki treći ponekad se nađe na web stranici, a da ne zna kako je tamo stiglo. Polovica njih smatra da ih mediji ne informiraju dovoljno o rješenjima za ekološke probleme, međutim priznaju da ih te teme suviše i ne zanimaju.
Ilustracija: Unsplash
U tri zemlje: Hrvatskoj, Estoniji i Portugalu, provedeno je istraživanje ‘Odjeci digitalnog doba: percepcija mladih i interakcija s medijima u zelenim temama’. U Hrvatskoj je u istraživanju sudjelovalo gotovo 300 mladih ljudi dobi od 15 do 30 godina, a otkrilo je neke zanimljive, ali i zabrinjavajuće podatke o konzumaciji medija kod mladih.
Čak 60 posto sudionika nikad ne čita tiskane novine
Većina sudionika, njih 92,4 posto, rekla je da svakodnevno koristi internet na svojim pametnim telefonima, dok 64,3 posto koristi internet na drugim uređajima svakodnevno, što su podaci koji ne iznenađuju previše.
– Gledanje televizije svakodnevno prakticira 41 posto mladih, dok samo 28 posto mladih svakodnevno čita online vijesti. S druge strane, tradicionalni mediji poput tiskanih novina i radija imaju manju učestalost korištenja. Čak 60,6 posto mladih nikada ne čita tiskane novine, dok radio svakodnevno sluša 24,2 posto mladih. Ovi trendovi ukazuju na značajan pomak prema digitalnim medijima, stoji u rezultatima istraživanja.
Čak 70 posto mladih smatra da vlasnici medija značajno utječu na sadržaj, a njih 53 posto vjeruje da vijesti utječu na ljude, bili oni toga svjesni ili ne. Poprilično zabrinjava i činjenica da se dobar dio mladih suočava s poteškoćama u prepoznavanju i procjeni točnosti informacija.
– Na primjer, 40,2 posto mladih ima poteškoća s provjerom točnosti informacija koje pronalaze na internetu, dok 29 posto priznaje da se ponekad nađu na web stranici bez da znaju kako su tamo stigli. Nedostatak ovih vještina može rezultirati izloženošću lažnim informacijama i dezinformacijama, što naglašava važnost edukacije. Više od polovice mladih izjavilo je da bi im trebao tečaj o pretraživanju informacija na internetu, a samo 38,3 posto zna procijeniti sigurnost softvera ili aplikacije koju preuzimaju, stoji u rezultatima istraživanja.
Mladi smatraju da su loše prikazani u medijima
Ono je pokazalo, među ostalim i da mladi imaju oskudno znanje o intelektualnom vlasništvu, a mladi smatraju i da je percepcija njih u medijima često negativna.
– Mladi su, prema njihovom mišljenju, često prikazani kao pasivni, neobrazovani, nepristojni i neorganizirani. Ovi negativni stereotipi mogu imati štetan utjecaj na samopouzdanje mladih i njihovu percepciju vlastitih sposobnosti, stoji u rezultatima istraživanjima.
Smatraju i da im mediji ne pružaju dovoljno informacija o praktičnim rješenjima ekoloških problema. Međutim, istodobno priznaju da su indiferentni oko ekoloških problema.
– Na primjer, 50,4 posto mladih smatra da mediji nedovoljno informiraju o obnovljivim izvorima energije, a 52,6 posto smatra da mediji ne daju dovoljno uputa o tome kako smanjiti zagađenje zraka. Kada govorimo o povjerenju informacija koje dobivaju, a vezano za ekološke probleme i zelene teme, može se vidjeti indiferentnost mladih te da su nesigurni oko tema koje se generalno tiču ekoloških problema te nisu sigurni jesu li ili nisu informacije koje dobivaju važne, stoji u rezultatima ovog istraživanja.
Istraživanje je provela organizacija DOMAS, zajedno s partnerima Agoraveiro i Learning Library, a financirano je iz sredstava Erasmus+ programa u sklopu projekta ‘Medijska i informacijska pismenost o klimatskim promjenama i okolišu’. Komparativno izvješće iz Estonije, Portugala i Hrvatske možete pronaći u publikaciji u nastavku, a ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
