Čak 60% studenata ne bi podržalo obvezno cijepljenje: ‘Pandemija nam je unakazila studiranje’
Veliko istraživanje na više od 4.000 studenata pokazalo je dosta zabrinjavajuće podatke koji pozivaju na pravodobnu reakciju institucija, ali i Sveučilišta. Više od 50 posto studenata svoje mentalno zdravlje doživljava lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije, a isto toliko studenata nije imalo zadovoljavajuće uvjete za kvalitetno provođenje online nastave. Više od 60 posto brucoša nije u potpunosti doživjeli iskustvo studiranja, a online nastava, koliko god praktična bila zbog putovanja, češće je sa sobom donosila više stresa za studente.
Cijepljenje studenata SD Stjepan Radić | Foto: Ramona Ščuric/srednja.hr
Predstavljeni su rezultati velikog istraživanja o utjecaju pandemijskih okolnosti poput online/ili hibridne nastave na iskustvo studiranja u akademskoj godini 2020./2021. Istraživanje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje na nacionalnoj razini tijekom rujna prošle godine. U online anketiranju sudjelovalo je skoro 4.300 studenata sveučilišnih i stručnih studija, svih razina osim poslijediplomske.
Kako je pandemija utjecala na život studenata?
Cilj istraživanja je bio odgovoriti na pitanja kako studenti procjenjuju kvalitetu visokoškolske nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19, koliko su zadovoljni pojedinim aspektima studentskog života, kako procjenjuju svoje mentalno zdravlje i kako je pandemija utjecala na brucoše i njihovu prilagodbu visokom obrazovanju.
– Smatramo važnim povratak na kontaktni način izvođenja nastave, uz poštivanje epidemioloških mjera dok traje pandemija, a u skladu s izdanim dopusnicama, pri čemu se sva dobra iskustva iz primjene online nastave mogu i dalje razvijati i koristiti kao dopuna klasičnoj nastavi, izjavila je v. d. ravnatelja AZVO-a Jasmina Havranek.
U sklopu predstavljanja rezultata istraživanja održan je i okrugli stol na kojem su sudjelovali i Dijana Mandić, načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Marina Ajduković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Gabrijela Vidić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te Bruna Bandula, predsjednica Studentskog zbora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Boras: ‘Online nastava je samo dodatak, a ne zamjena za studiranje’
– Drago mi je da su rezultati takvi. Moram naglasiti da je, kada je riječ o pandemiji Sveučilište u Zagrebu je prije države osnovao svoj pandemijski stožer i da smo u najgorem periodu pandemije na 34 fakulteta imali po jednog zaraženog studenta, rekao je Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Dodao je i kako su istraživanja pokazala da je online nastava odličan dodatak, ali nikako ne može biti zamjena.
– Nažalost, prethodna uprava, ministar ovaj novi sada je prilično dobro sveu skladu s našim očekivanjima je reagirao što se tog tiče, ali ona prethodna uprava jednostavno nas nije htjela slušati jer su imali neke druge planove. Ja bih rekao tako da se iskoristi online nastava za proizvodnju online softvera. Mi smo uspjeli kao rektorski zbor pokazat premijeru da takav online model nastave može biti jako štetan, izjavio je Boras.
Rezultati istraživanja zabrinjavajući
Istraživanje je podijeljeno na četiri segmetna: organizacija nastave, studentski život, mentalno zdravlje i prijelaz iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje. Izdvojili smo nekoliko najzanimljivijih podataka u tekstu niže, a cijelo istraživanje možete pronaći na stranicama AZVO-a.
Dominantni oblik izvođenja nastave prošle akademske godine bila je u potpunosti online nastava, 40 posto te hibridna nastava, odnosno kombinacija 2/3 nastave online i 1/3 uživo. Studenti su izrazili zadovoljstvo određenim segmentima organizacije online nastave i ispita, poput pristupa nastavnim materijalima od kuće čime je zadovoljno više od 70 posto studenata. Njih 60 posto zadovoljno je interakcijom s nastavnicima u virtualnom okruženju, kriterijima i metodama ocjenjivanja studenata te objektivnošću ocjenjivanja.
60 posto studenata ne podržava obvezno cijepljenje
Skoro polovica studenata u nekoj se mjeri slaže kako studiranje u online okruženju pruža više prostora za neetično ponašanje prilikom provjere znanja. Na pitanje bi li podržali uvođenje obveznog cijepljenja protiv bolesti COVID-19 za studente i nastavnike, čak 60 posto sudionika istraživanja reklo je da to ne bi podržalo. S njihovim mišljenjem slaže se i rektor, no s jednom iznimkom.
– Nisam za to da se sve prisiljava na cijepljenje. Ali netko tko studira u medicinskoj struci i ako su se opredijelili za tu struku, onda se pravila te struke moraju držati. Imate pravo na izbor, ali ako ste već napravili izbor oko svoje profesije, onda se morate toga držati, izjavio je Boras.
‘Pandemija nam je unakazila studentsko iskustvo’
Među studentima postoji značajna razina nezadovoljstva studentskim životom u odnosu na razdoblje prije pandemije. Skoro 60 posto studenata smatra da je njihovo zadovoljstvo puno manje i manje, iako su izvanredni studenti zadovoljniji od redovitih studenata. Narušen je i osjećaj pripadnosti studentskoj zajednici, a većina studenata, njih 73 posto, nije imala priliku upoznavati nove ljude kao do sada.
– Ova je akademska godina toliko unakazila studentsko iskustvo, pogotovo brucoša, da s jedne strane želim da bude sve uživo jer u pola semestra koji se održao uživo moji su rezultati bili neusporedivo bolji od ostatka godine. A s druge strane, činjenica da su mi pred početak druge godine mog studija sve kolege još uvijek novi, nepoznati ljudi stvara mi opću, a pogotovo socijalnu anksioznost, navela je jedna osoba u anketi.
Stduenti smatraju da im je mentalno zdravlje narušeno u pandemiji
Istraživanje je pokazalo i da je 54 posto studenata imalo osigurane uvjete za kvalitetno studiranje na daljinu u smještaju u kojem je boravilo, što pokazuje da više od 40 posto nije imalo dovoljno dobre uvjete za online nastavu. U životu nakon pandemije, najveći postotak studenata veseli se druženju s kolegama bez ograničenja te nenošenju maski, a značajan se postotak raduje putovanjima u inozemstvo kao i nastavi uživo.
U studentskoj populaciji postoji značajna percepcija narušenosti mentalnog zdravlja tijekom pandemijskog razdoblja. Više od polovice studenata smatra kako im je mentalno zdravlje lošije i puno lošije u odnosu na razdoblje prije pandemije. Studente je najviše zabrinjavala mogućnost zaraze bliskih osoba koronavirusom, dok ih je najmanje brinula mogućnost vlastite zaraze.
– Mi imamo psihološke centre u sklopu Sveučilišta, a ako studenti ne znaju za to, onda je to greška dekana i studentskih predstavnika koji to nisu dobro iskomunicirali studentima, poručio je Boras.
Većinu muči anksioznost i depresija, žele da im faks omogući psihološko savjetovanje
Od teškoća koje su studenti iskusili tijekom protekle akademske godine 50 posto navelo je osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti, kao i probleme s pažnjom i koncentracijom. Znatan broj studenata navodi da se osjećao anksiozno i depresivno te da je koristio društvene mreže na nezdrav način. Slijedom toga, 32 posto studenata iskazalo je interes za psihološko savjetovanje uživo ako bi im se ta mogućnost nudi na njihovom visokom učilištu.
Najveći izazov studentima prve godine pri prijelazu iz sustava srednjeg u visoko obrazovanje predstavljao je nedostatak kontakta uživo s kolegama sa studija, online nastava umjesto nastave uživo i nedostatak motivacije za učenje uzrokovan neizvjesnošću trajanja i posljedica pandemije.
‘treba prihvatiti i dobre strane online nastave’
– Iako je online nastava imala mnogo loših strana, smatram da bi se neki aspekti online nastave mogli nastaviti koristiti, poput snimanja predavanja i time omogućavanje naknadnog preslušavanja u slučaju izostanka, bolesti i sličnih situacija. Treba se više izlaziti u susret studentima kojima je vrlo teško doći na fakultet radi ispita koji će trajati do 60 minuta. Dosta studenata nema prijevoz od svog prebivališta do fakulteta svakih sat-dva pa moraju potratiti više sati u drugom gradu samo jer profesor nije htio nikako izaći u susret, objasnila je još jedna osoba u anketi.
Većina ih se morala više samostalno pripremati za ispite državne mature, no željeni studij upisalo je 80 posto studenata. Više od 60 posto brucoša navodi da zbog pandemije nisu u potpunosti doživjeli iskustvo studiranja.
