CARNET obilježava 30 godina postojanja: ‘Učenike se educira za zanimanja koja više neće postojati’
Na 23. CARNET-ovoj konferenciji ‘CUC 2021: Nove prilike’ u Konvencijskom centru Šibenik, CARNET je obilježio 30 godina postojanja. Na tom trodnevnom događaju, program Hrvatske akademske i istraživačke mreže fokusiran je na teme vezane uz prilike koje pruža informacijsko-komunikacijska tehnologija, kao i na primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju, hibridno i fleksibilno obrazovanje. Ove godine prvi puta se govorilo i o održivom razvoju, odnosno primjeni tehnologije za zeleni i održivi razvoj u školi.
Foto: PR
U Šibeniku se od 26. do 29. listopada održava 23. CARNET-ova konferencija ‘CUC 2021: Nove prilike’. CARNET ujedno obilježava i 30 godina postojanja, a program je fokusiran na teme vezane uz prilike koje pruža informacijsko-komunikacijska tehnologija, kao i na primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju, hibridno i fleksibilno obrazovanje.
‘Iznimno je bitan razvoj digitalne zrelosti škola’
– Fokusirat ćemo se na sve one izazove koje smo na neki način pretvorili sada već u trendove u području učenja i poučavanja. Osvijestit ćemo važnosti i dobre prakse poučavanja usmjerenog na učenika u online i hibridnom okruženju. Istaknut ćemo načine i korištenja novih tehnologija, ali i ulogu umjetne inteligencije u obrazovanju. Važno nam je ovdje istaknuti brojne projektne aktivnosti koje slijede u nadolazećem razdoblju, a iznimno su bitne za kontinuiran razvoj digitalne zrelosti škola i općenito za cilj samog projekta, a to su Digitalno zrele škole, rekao je Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNETA.
Dodao je i kako će CARNET i dalje stvarati i razvijati još bolju digitalnu transformaciju obrazovnog sustava.
– To u prvome redu znači razvoj dobre mreže i niza usluga u skladu s potrebama svih skupina naših korisnika, pružanje različitih oblika obrazovanja i podrške za korištenje novih tehnologija u obrazovanju te zaštitu hrvatskoga digitalnog identiteta i prostora, objasnio je Puljiz.
‘Danas je obrazovni sustav nezamisliv bez CARNETA’
Konferenciju je otvorio ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.
– Danas je praktički nezamislivo funkcioniranje obrazovnog sustava bez potpore CARNETA svega onoga što CARNET čini. Htio bih vam zahvaliti za velika postignuća kojima ste omogućili prošlogodišnje odvijanje školske godine koji smo uspješno priveli kraju. Sada na početku ove školske godine ponovo smo suočeni s razmahivanjem pandemije gdje ćemo sigurno u nekim trenucima trebati prelaziti i na online nastavu. Od ravnatelja smo čuli da je CARNET spreman i da je već unaprijedio neke mogućnosti, pa ćemo onda svi zajedno sigurno uspjeti uspješno prebroditi i ovu situaciju, poručio je Fuchs.
Zbog pandemije, konferencija je ove godine organizirana u hibridnom izdanju, tako da se može pratiti i putem platforme za virtualne konferencije ili uživo uz posjedovanje EU digitalne COVID potvrde. Putem online platforme konferenciju prati oko 1500 sudionika, učitelja, nastavnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama, profesora s fakulteta, CARNET-ovih sistem inženjera i koordinatora, članova znanstveno-istraživačke zajednice, te informatičkih stručnjaka i gospodarstvenika iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije.
‘Po prvi put govorimo o održivom razvoju u školi’
Ove godine konferencija nosi naziv ‘Nove prilike’ pa je tako i program fokusiran na teme vezane uz prilike koje pruža informacijsko-komunikacijska tehnologija i to na primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju, hibridno i fleksibilno obrazovanje.
– Prvi puta govorimo o održivom razvoju, odnosno primjeni tehnologije za zeleni i održivi razvoj u školi, stoji u priopćenju CARNETA.
‘Kako postati bolji učitelj’, ‘Koliko sam uspješan u provođenju online nastave’, ‘Vodič za obrazovne influencere – učitelje nomade’, ‘Učiteljica kakva želim biti’, ‘Budućnost obrazovanja je multidisciplinarna’, samo su dio predavanja održanih prvog dana konferencije.
Galerija 8 Fotografija
Otvori
‘Škole nemaju osjećaj za budućnost, učenike se educira za našu prošlost’
Predavanje na engleskom jeziku o obrazovanju učenika za njihovu budućnost održao je Andreas Schleicher iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i inicijator Programa za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika.
– Danas se učenike educira za zanimanja koja više neće postojati. Škole nemaju osjećaj za budućnost, već učenike educiraju za našu prošlost. Nije dovoljno znati kemiju i fiziku, već treba razmišljati kao znanstvenik. Moderni svijet više ne nagrađuje ono što znaš, već za ono što možeš napraviti s tim znanjem, rekao je Schleicher.
Zadnji dan konferencije rezerviran je za predavanje Fengchun Miaoa, direktora Jedinice za tehnologiju i umjetnu inteligenciju u obrazovanju u UNESCO-u.
