CERN je Hrvatskoj donio mnogo koristi, vrijeme je za idući korak: ‘Ključno za veće prilike mladim talentima’
CERN, najveći laboratorij za fiziku čestica na svijetu. Institut Ruđer Bošković surađuje s ovim laboratorijem još od osamdesetih, a sama Hrvatska je postala pridružena članica CERN-a 2019. godine. Tijekom pet godina, mogućnosti su maksimalno iskorištene kako u znanstvenom, tako i u gospodarskom smislu. Stoga hrvatski znanstvenici pozivaju na ulazak Hrvatske u punopravno članstvo CERN-u koje će donijeti još više uzbudljivih prilika svim znanstvenicima pa tako i mladim nadama.
Foto: IRB (CC licenca)
Hrvatski fizičari su surađivali s CERN-om još od njegovog osnutka 1954. godine, ali Hrvatska je tek 2019. godine postala pridružena članica ovog najvećeg svjetskog laboratorija za fiziku čestica. To članstvo milijun švicarskih franaka, ali rezultati ove suradnje koji su predstavljeni u srijedu na Institutu Ruđer Bošković (IRB) potvrđuju da bi se Hrvatskoj itekako isplatilo uložiti i u punopravno članstvo koje košta tri milijuna švicarskih franaka.
Mladi inženjeri i fizičari zapošljavaju se na kompetitivnim pozicijama
Sam CERN je ove godine proslavio 70 godina od svog osnutka, kada je nekoliko vodećih europskih znanstvenika i diplomata s njime željelo vratiti znanstvenu izvrsnost na stari kontinent i potaknuti mirnu međudržavnu suradnju. nakon Drugog svjetskog rata kako bi se potaknula mirna suradnja među državama. Broji zajednicu od 17 tisuća ljudi, predstavlja 110 nacionalnosti, a suradnja CERN-a i Hrvatske rezultirala je sjajnim rezultatima u primjeni znanosti, obrazovanja, kao i razvoju naprednih tehnologija u elektrotehnici, medicini, ali i industriji i gospodarstvu.
– Hrvatska je u manje od pet godina maksimalno iskoristila pridruženo članstvo u CERN-u. Mladi inženjeri i fizičari zapošljavaju se na kompetitivnim pozicijama, stječući jedinstvena znanja, dok hrvatske tvrtke redovito osvajaju ugovore na CERN-ovim natječajima. Od 2019. godine Hrvatska redovito vraća uložena sredstva kroz članarinu, dok od 2022. vrijednost ugovora čak i lagano premašuje godišnju članarinu od 1 MCHF. To potvrđuje našu spremnost za punopravno članstvo, koje bi uklonilo trenutna ograničenja povrata za pridružene članice i omogućilo još šire sudjelovanje hrvatskih znanstvenika i tvrtki, poručio je IRB-ov Vuko Brigljević, nacionalni koordinator aktivnosti CERN-a.
CERN-ovo članstvo se itekako isplati: ‘Budućnost Hrvatske ovisi o vašim odlukama’
Iz IRB-a ističu i da ovaj naš znanstveni institut s CERN-om surađuje još od osamdesetih. Sve je počelo s razvojem detektora, koja se razvila te sada šest laboratorija IRB-ovog Zavoda za eksperimentalnu i teorijsku fiziku i Centar za detektore sudjeluje u CERN-ovim projektima razvijanja naprednih materijala i detektora za eksperimente ove prestižne institucije smještene u Švicarskoj. Riječ je o detektore koji mogu podnijeti ekstremne uvjete sudarivača čestica. Kroz projekt AIDA-2020 IRB se hvali da je postao ‘transnacionalni čvor za testiranje detektora’, a znanstvenici s vrhunskom CERN tehnologijom istražuju i Higgsov bozon, nove čestice i atomske jezgre. Da bi punopravno članstvo Hrvatske CERN-u donio brojne prilike, smatra i viši savjetnik za odnose s državama pridruženim članicama i državama koje nisu članice CERN-a, Christoph Schaefer.
– Za manju državu poput Hrvatske, sudjelovanje u velikom međunarodnom projektu poput CERN-a predstavlja ogromnu priliku. CERN nudi infrastrukturu koju samostalno ne može priuštiti nijedna zemlja, stoga je suradnja ključna. Hrvatska, kao pridruženi član od 2019., koristi ovu jedinstvenu priliku da svoje znanstvenike uključi u rad u ovom iznimnom okruženju. Vaši znanstvenici već ostavljaju traga u CERN-u, posebno nakon osamostaljenja Hrvatske, surađujući i prije punopravnog članstva. Budućnost Hrvatske u CERN-u ovisi o vlastitim odlukama i inicijativi, ali vrata su širom otvorena za sve oblike suradnje koje Hrvatska bude odlučila zatražit, naveo je Schaefer na konferenciji za medije.
Mladi preko CERN-a imaju pristup čudima tehnologije
Iako je suradnja s CERN-om uzbudljiva za svakog znanstvenika, ponajviše fizičara, posebno se ističe inspiracija koju CERN pruža mladima. Tako svoja iskustva s CERN-a, Toni Šćulac danas koristi na istraživanjima na Odjelu za fiziku splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
– Od 2015. godine, rad u CERN-u oblikovao je moj profesionalni put na način koji nisam mogao zamisliti. Okruženje u kojem stručnjaci iz cijelog svijeta rade na otkrivanju tajni svemira inspirira vas da stalno učite i razvijate se. Ovo ljeto sam četiri mjeseca sudjelovao u razvoju novih čipova za buduće detektore čestica, što je iskustvo koje se ne može usporediti s radom bilo gdje drugdje. U tom kratkom periodu naučio sam više nego što bih mogao u nekoliko godina, zahvaljujući vrhunskim resursima i suradnji s kolegama iz cijelog svijeta, rekao je Šćulac koji proučava svojstva Higgsovog bozona.
Dodao je i da s kolegama trenutno radi na razvijanju čipova ‘koji će između 8 milijardi sudara protona svake sekunde znati odabrati one zanimljive u kojima se možda krije nova fizika’. na CERN-u je, kaže, bio i ovog ljeta, te je istaknuo da prije toga nije uopće poznavao svijet elektronike. Međutim, to je čar CERN-a te splitski fizičar ističe da vas ovaj svjetski institut uvijek tjera da stalno učimo nešto novo.
– CERN nudi mladima pristup čudima tehnologije: akceleratorima, detektorima i računalima vrijednima nekoliko milijardi eura, koji omogućuju rad na projektima koji pomiču granice znanosti i donose društvenu korist. Nastavak ulaganja u naše članstvo u CERN-u ključan je za pružanje još većih prilika mladim hrvatskim talentima, zaključio je Šćulac.
