Četiri stvari koje vam iz Ministarstva obrazovanja neće reći o problematičnoj novoj školskoj godini
Od ponedjeljka u 74 osnovne i srednje škole ulazi eksperimentalni program ‘Škola za život’. Ako slušate što o tome govore ministrica obrazovanja Divjak ili njena pomoćnica Lidija Kralj, naći ćete se u višestrukoj zabludi. Mogli biste neopravdano pomisliti da se radi o dijelu provedbe Cjelovite kurikularne reforme ili da su u pripremi ‘Škole za život’ tekli med i mlijeko. U škole će od ponedjeljka i obvezna informatika, najveći projekt ministrice i pomoćnice, a neslavno propao i prije samog uvođenja. U škole će od ponedjeljka, prije svega, strašna količina (lošeg) PR-a.
Foto: srednja.hr
Prije početka nove školske godine, đački se valja pripremiti i prisjetiti ključnih stvari otprije usvojenih.
1. Sve je PR
Vjerojatno najvažnija stvar koju vam iz MZO-a nikada neće reći jest činjenica da su baš svi ‘noviteti’ koji u ponedjeljak ulaze u škole, samo i jedino u službi agresivnog PR-a ministrice i njezine ekipe.
Stoga, budite na oprezu, čuvajte se PR-a i oslonite se na vlastito kritičko mišljenje kad slušate izjave iz MZO-a o ‘najvažnijoj školskoj godini u posljednjih 20 godina’, ‘studiozno pripremljenim projektima’ i nepostojećem ‘nastavku Cjelovite kurikularne reforme’. Upravo je ‘Školom za život’ ona dokinuta.
2. Eksperimentalna ‘Škola za život’ nije Cjelovita kurikularna reforma
Eksperimentalni program ‘Škola za život’ od ponedjeljka će se provoditi na malom uzorku od 74 osnovne i srednje škole. Iako iz MZO-a često znaju reći kako se radi o eksperimentalnoj fazi Cjelovite kurikularne reforme, ‘Škola za život’ daleko je od inicijalno osmišljene CKR.
Na pripremi ‘Škole za život’ od travnja su radile isključivo stručne radne skupine predmetnih kurikuluma (npr. Hrvatski, Matematika, Povijest, Geografija, itd.), no niti traga nema pripremi međupredmetnih tema (npr. Učiti kako učiti, Zdravlje, Građanski odgoj i obrazovanje) ili pak triju okvira (vrednovanje, učenici s teškoćama, daroviti učenici), koji su također bili dio Cjelovite kurikularne reforme.
Štoviše, izostavljen je i nikad usvojen krovni, temeljni dokument izrađen u CKR-u (Okvir nacionalnog kurikuluma), kao i dokumenti područja kurikuluma te Nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja. U prijevodu, to je kao da ste kuću krenuli graditi od krova, a ne od temelja. A bez kvalitetnih ili ikakvih temelja…
Stoga možemo reći da će se od ponedjeljka u eksperimentalnim školama učiti po malo ‘ušminkanim’ planovima i programima, no sustavnog i cjelovitog pristupa promjeni u parcijalnoj ‘Školi za život’ nema.
3. Obvezna informatika, ključni projekt ministrice i njene pomoćnice, neslavno je propao i prije uvođenja
U najvažnijoj školskoj godini u posljednjih 20 godina, kako joj ovih dana tepa ministrica Divjak, petaši i šestaši imat će novi obavezni predmet – informatiku. No, projekt koji je dobio i snažnu podršku premijera Andreja Plenkovića, u škole će u ponedjeljak ući gol, bos i praznih ruku, odnosno, bez udžbenika, bez računala, bez digitalnih obrazovnih sadržaja te nakon skromnih i neobaveznih virtualnih edukacija nastavnika. Sve to nakon čak godinu dana pripreme ključnog projekta ministrice Divjak i njene pomoćnice Lidije Kralj.
O nedostatnim edukacijama nastavnika informatike detaljno smo pisali prije nekoliko mjeseci, iako će vam iz MZO-a reći kako je cijeli program ‘studiozno pripremljen’. O tome možda najbolje govori komentar jedne nastavnice ispod jednog od tekstova na srednja.hr o manjkavoj obveznoj informatici.
– Zamislite ovu situaciju: Ana slavi rođendan i naručila je tortu od beskućnika. Kako beskućnik nema kuhinju niti novaca da kupi gotovu tortu, ishod da Ana dobije tortu neće biti zadovoljen. Učitelji i učenici su ti beskućnici, bez uvjeta rada i bez dobrih edukacija. Predlažem da nam ministrica i pomoćnica održe javno webinar na temu: Kako raditi nastavu informatike 3.9.2018. – 21.12.2018. s 28 petaša u učionici sa 16 stolova i 16 stolnih računala prosječne starosti 8 godina, napisala je nastavnica o ministričinoj ‘studioznoj pripremljenosti’ obvezne informatike.
4. Jalove edukacije nastavnika u pripremi za tzv. najvažniju školsku godinu u posljednjih 20 godina
Sve ‘minuciozno’ pripremljene promjene koje će se u ponedjeljak naći u školama, pretpostavljale su i neke edukacije nastavnika. Upravo u ovome dijelu, pripreme čovjeka za ‘najvažniju školsku godinu u posljednjih 20 godina’, Ministarstvo je najviše zakazalo.
Uglavnom online edukacije nastavnika i za informatiku i za ‘Školu za život’ nisu bile dostatne za kvalitetnu edukaciju. Iako će se iz MZO-a podičiti točno izračunatim brojem dana (online) edukacija kroz koje su nastavnici prošli, imajte na umu da one nisu bile obavezne.
O edukacijama za obveznu informatiku, nastavnici su nam isticali kako su one nepripremljene i izrazito neprofesionalno napravljene, a nisu bili zadovoljni ni edukacijama za ‘Školu za život’.
– Edukacije su kao forum – napišem ono što mislim da je najbolje moguće rješenje zadatka, a na kraju se ispostavi da pišem ono što inače radim, bez kurikularne reforme, ili ono što bih voljela raditi da ima više prostora u sadašnjim planovima. Za izvršene zadatke dobivaju se značke. Teško je uopće i reći da je to neka edukacija jer kritika i sugestija nema. Postoji oznaka ‘sviđa mi se’ i ocjena. I to je to. Nema povratnih informacija, rekla nam je srednjoškolska profesorica Ana iz jedne od eksperimentalnih škola prije tri mjeseca.
