Četvrtaši ovog grada najbolje su u državi napisali nacionalne ispite: ‘Moramo se odmaknuti od učenja napamet’
Labin se može pohvaliti kao grad čiji su četvrtaši najbolje napisali nacionalne ispite u Hrvatskoj. Rezultati su to Nacionalnog centra vanjskog vrednovanja obrazovanja (NCVVO). Jedna od dvije osnovne škole kojima je Labin osnivač je i Osnovna škola Matije Vlačića Labin. Tamošnja ravnateljica, Sanja Gregorinić Trumić smatra da bi se nacionalni ispiti trebali ocjenjivati, a fantastičan uspjeh četvrtaša pripisuje sinergiji učenika, roditelja i učitelja.
Labin se može pohvaliti najboljim rezultatima na nacionalnim ispitima među četvrtašima | Foto: Pixabay/srednja.hr
Iako se nacionalni ispiti niti ocjenjuju niti (ne)uspjeh na njima ne igra neku opipljivu ulogu u životu osnovnoškolaca koji su ih pisali, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) posvetio je puno pažnje analizi njihovih rezultata. Tako su nedavno predstavili uspjehe učenika po gradovima i županijama u usporedbi s nacionalnim prosjekom. Rezultati su dobiveni na temelju rezultata nacionalnih ispita koji su se pisali u školskoj godini 2023./24.
Ravnateljica iz Labina: ‘Nismo ništa ni predviđali ni očekivali’
Kada je riječ o gradovima i općem uspjehu nacionalnih ispita, ispostavilo se da je Grad Labin bio najuspješniji u kategoriji nacionalnih ispita za četvrte razrede. Sve skupa, nacionalni prosjek za nacionalne ispite četvrtih razreda iznosio je 59,1 posto riješenosti. Labin je kad se sve zbroji, imao prosječni rezultat od 60,44 posto na trima ispitima: Hrvatskom, Matematici i Prirodi i društvu. Pojedinačno, Labin je bio prvi iz Hrvatskog (60,44 posto točne riješenosti) i Prirode i društva (70,8 posto), te sa 67,1 posto drugi u Matematici iza Varaždina, koji je imao 67,4 posto.
Grad Labin je osnivač dviju osnovnih škola koje su sudjelovale u nacionalnim ispitima. U tom je gradu ispit iz Hrvatskog pisalo 105 četvrtaša, njih 104 Matematiku, a Prirodu i društvo, 100 učenika četvrtih razreda osnovne škole. Dok nam labinska OŠ Ive Lola Ribara u trenutku pisanja ovog članka nije odgovorila na upit o rezultatima, ravnateljica OŠ Matije Vlačića Labin, Sanja Gregorinić Trumić nije skrivala ponos ovim rezultatima nacionalnih ispita.
– Prošle su godine četvrtaši prvi put pisali nacionalne ispite i tu smo prezadovoljni rezultatima. U sva tri predmeta, naša je škola iznad nacionalnog prosjeka. Iskreno, nismo ništa predviđali ni očekivali, dosta smo realno razgovarali o nacionalnim ispitima i nismo se opterećivali rezultatima. Možda je i ta opuštena atmosfera doprinijela dobrim rezultatima, rekla nam Gregorinić Trumić u svom osvrtu na rezultate četvrtaša u Labinu.
Učiteljice starog kova: Kombinacija discipline i empatije
Naša sugovornica je u pregledu rezultata nacionalnih ispita promotrila i situaciju s osmim razredima. Osmaši iz Labina su na svojim nacionalnim ispitima prema rezultatima iz 2023./24 godine, bili na dvadesetom mjestu. Sa ukupnom riješenosti svih nacionalnih ispita u osmom razredu od 49,7 posto, osmaši ovog istarskog grada su ispod nacionalnog prosjeka koji iznosi 50,7 posto. Međutim, uspoređujući najaktualnije rezultate osmaša s Labinom zadnje dvije godine, Gregorinić Trumić navodi da su osmaši u ovom gradu unutar prosjeka.
– S time da bih istaknula da smo u Geografiji i Fizici iznad prosjeka obje godine. Prije dvije godine bili smo dosta iznad prosjeka za Engleski i Povijest, a ove godine je Matematika iznad prosjeka. Rekla bi da to dosta ovisi i o generaciji te o njihovim preferencijama, komentirala je ravnateljica OŠ Matije Vlačića Labin.
No, vraćajući se na vrhunske rezultate četvrtaša, Gregorinić Trumić smatra da je za njih zaslužan zajednički trud učitelja, učenika i roditelja. Naglasila je i da su učiteljice koje su prošle godine predavali četvrtašima učiteljice ‘starog kova’ te kombiniraju rad red i disciplinu s toplinom empatijom i podrškom učenicima. Ravnateljica je svoje djelatnice pohvalila i jer, kako kaže, posvećuju veliku pažnju individualnom pristupu učenicima, aktivnim metodama poučavanja i pozitivnoj atmosferu u razredu.
– Učiteljice same kažu kako je najbitnija generacija, a ova je generacija bila motivirana za rad, željna znanja, i ono što je najbitnije, u su svom radu bili kontinuirani. Bitna je i dobra suradnja s roditeljima, tu su i roditelji, kao i učenici tražili povratne informacije o napretku i napredovanju, te su podržavali učiteljice u njihovim metodama rada. Učiteljice ističu i da je bitan timski rad, poticajno radno okruženje. One se same svakodnevno dogovaraju što će raditi, kako će raditi, surađuju sa stručnom službom. Svaki sat je neka druga metoda rada, u današnje vrijeme brojni izdavači nude zanimljive sadržaje, dostupni su razni materijali, ali najbitnije je naučiti djecu kako učiti. Učiteljice su poticale učenike na ponavljanje, na izradu umnih mapa. Bitno je naglasiti i da je većina učenika bila uključena na produženi boravak gdje se isto uvježbavaju stečena znanja, opisala je Gregorinić Trumić kako je u njenoj školi izgledao rad s četvrtašima koji su se uzdigli na vrh hrvatskih gradova po svojim rezultatima nacionalnih ispita.
‘Ako nije za ocjenu, učenici se ne trude’
No, ravnateljica labinske škole smatra da su nacionalni prosjeci preniski. Nije zadovoljna da je raspon ovog prosjeka u većini predmeta ‘od 31 do maksimalno 70 posto’. Ne samo da smatra da analize nacionalnih ispita trebaju nastaviti kako bi se kvaliteta obrazovanja ubuduće poboljšala, naša sugovornica je i stava da bi se nacionalni ispiti ubuduće trebali pisati za ocjenu, ako se već pišu.
– Iz prakse znam, ako nije za ocjenu, učenici se ne trude. Bilo je slučajeva da su učenici namjerno bojkotirali određene ispite tako da su puštali prazno jer im ionako to ne treba za upis u srednju školu. Mislim da bi rezultati nacionalnih ispita mogli biti dobar pokazatelj toga što treba mijenjati u školama, prvenstveno tu mislim na učenje napamet brojnih sadržaja iz brojnih predmeta, bez povezivanja, što brzo zaboravljaju. Moramo se više usmjeriti na to da djecu učimo kako učiti, kako povezati gradivo, kako razmišljati, a ne kako učiti napamet. Ako se uči s razumijevanjem, povezuje sadržaje sa svakodnevnim životom i iz raznih predmeta, onda su i rezultati bolji, argumentirala je Gregorinić Trumić svoje stavove.
Ravnatelj NCVVO-a Filipović je i sam rekao da rezultati nacionalnih ispita trebaju biti pokazatelj što se treba promijeniti u obrazovnom sustavu kako bi učenici bolje usvajali gradivo. I Filipović i Gregorinić Trumić su ustvrdili da su promjene kurikuluma u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, ali naša sugovornica ističe i da svaki učitelj može odlučiti kako će s učenicima ostvariti sadržaje iz kurikuluma. No, uz učitelje, ističe i da rezultati ovise od generacije do generacije učenika pa se dobri ili loši rezultati nacionalnih ispita ne mogu isključivo gledati kroz rad učitelja. Iz perspektive edukatora smatra da se neke stvari mogu pojačati.
– Ono što možemo kao škola mijenjati je osnažiti nastavu u područjima gdje su rezultati bili nešto niži, ulagati u daljnje usavršavanje učitelja, poticati nove metode poučavanja i uključivanje u projekte. Motivirati učenike da budu redoviti u radu, poticati dobru suradnju s roditeljima, biti fokusirani na individualizirani pristup učenicima i dodatnu podršku onima kojima je najpotrebnija te i dalje stvarati pozitivno školsko ozračje, zaključila je ravnateljica OŠ Matije Vlačića Labin.
