Činjenice o zijevanju: Zašto to radimo i zašto je zarazno?
Nema osobe koja ne zijeva, a uvriježeno je mišljenje da to činimo onda kada smo umorni ili pospani. Zijevanje je radnja koju znanstvenici još uvijek nisu do kraja istražili, ali postoje određene činjenice koje su poznate.
Koliko puta ste zijevnuli vidjevši nekog drugog kako to radi? Iako znamo da je zijevanje zarazno, i dalje nije sigurno zašto je to tako. Znanstvenici još uvijek istražuju fenomen zijevanja, no neke činjenice su ipak otkrivene, prenosi Huffington Post.
Zašto zijevamo
Iako je uvriježeno mišljenje da zijevamo onda kada smo umorni, to nije sasvim točno. Zijevamo i kada nismo u tom stanju, i to ne zato što nemamo dovoljno kisika u mozgu, što je još jedna teorija. Radi se zapravo o tome da je zijevanje homeostatski odgovor na preplitko disanje. Kako bi pluća bila zdravija, trebalo bi dublje disati, što mnogi ljudi ne rade. Ipak, malo je dokaza da je to primarni razlog zijevanja. Ono se također povezuje i s dosađivanjem, što je potvrđeno u istraživanju gdje su studenti zijevali više kada su gledali paletu boja nego polusatni rock video. Najnovije istraživanje predlaže da zijevanje postoji kako bi se mozak ‘ohladio’. Ono proširuje sinusne zidove kako bi se pumpao zrak u mozak, što snižava njegovu temperaturu. Studija je također otkrila da su ljudi skloniji zijevati tijekom zime, kada je okolina mnogo hladnija, nego u ljeti kada zijevanje neće unijeti hladan zrak u mozak.
Zijevanje je stvarno zarazno
Točno je da je zijevanje zarazno, a to je dokazala studija u kojoj su ljudi gledajući video gdje drugi zijevaju u 50 posto slučajeva činili isto to. Taj se fenomen događa i kod životinja. Čak i razmišljanje ili čitanje o tome tjera ljude na zijevanje. Ispostavilo se ipak da ta reakcija i nije toliko začuđujuća, budući da su i ostale ljudske akcije jednako ‘zarazne’ kao što je primjerice smijanje. Mnoge su studije to povezali s empatijom, što znači da je zijevanje prije socijalni, nego psihološki fenomen.
Također, zijevanje je zaraznije među ljudima koji su međusobno bliži jedni drugima. Istraživanje je pokazalo da što ste nekome genetički ili emocionalno bliži, izglednije je da ćete uhvatiti ‘virus zijevanja’.
Zijevanje može biti i znak bolesti
Obično zijevanje ne mora biti znak nečeg ozbiljnijeg, no učestalo zijevanje može pokazati da se radi o nečem ozbiljnijem od manjka sna. Kod nekih ljudi, često zijevanje je reakcija uzrokovana jednim živcem, što može ukazati na probleme sa srcem. U drugim slučajevima, može indicirati na probleme s mozgom.
Čak i fetusi zijevaju
Nitko još ne zna zašto je tako, ali i fetusi zijevaju, ali smatra se da je to znak razvijanja mozga. Prosječno zijevanje traje šest sekundi, a tijekom tog vremena otkucaji srca su vrlo ubrzani. Zanimljivo je da je studija iz 2012. godine pokazala da su fiziološke promjene koje se događaju prije, za vrijeme i nakon zijevanja jedinstvene za taj fenomen. Jednostavnim dubokim udahom te se promjene nisu pojavile.
