Čistke u Turskoj: Oko 38.000 prosvjetara smijenjeno ili izgubilo licencu
Nakon neuspjelog vojnog puča, Turska vlada smijenila je gotovo 17 tisuća prosvjetnih djelatnika. Otpušteno je preko 15.000 profesora i zaposlenika u školama, gotovo 2.000 dekana na fakultetima, a dodatno čak 21 tisuću profesora u privatnim školama izgubilo je licencu za rad.
foto: YouTube screenshot
Nakon neuspjelog vojnog puča za kojeg optužuje klerika Fetullaha Gulena, Turska je vlada krenula u čistku. Do sada je smijenjeno gotovo 50.000 vojnih lica, policajaca i javnih službenika. Kako piše Wall Street Journal, za očekivati je da će broj uhićenih i smijenjenih još rasti, s obzirom na to da policija moli građane da prijave bilo kakav znak potpore pučistima na društvenim mrežama.
Osim vojske, pod najsnažnijim udarom našlo se ministarstvo obrazovanja. Nakon puča smijenjeno je oko 15.200 zaposlenika ministarstava, uključujući nastavnike, profesore i administratore. Svim članovima akademije i profesorima zabranjeno je putovanje u inozemstvo. Smijenjeno je 1.577 dekana javnih i 400 dekana privatnih sveučilišta, a čak 21.000 profesora i nastavnika u privatnim školama, koji nisu zaposlenici ministarstva, izgubilo je licencu potrebnu za rad, piše Zero Hedge.
Smijenjeni su optuženi da sudjeluju u pokretu islamskog klerika Fetullaha Gulena, kojeg iz Vlade optužuju da stoji iza puča. Gulen, inače u izgnanstvu u SAD-u, u izjavi je osudio puč i porekao svaku povezanost.
Veza Gulena i obrazovanje
Fettulah Gulen islamski je klerik koji podučava umjereno učenje islama. Njegovo učenje oštro osuđuje terorizam, od žena ne zahtijeva pokrivanje glave i naglašava važnost obrazovanja za djevojke. Gulenov pokret Hizmeth najopasnija je opozicija sadašnjoj turskoj vlasti.
Kao mladi imam počeo okupljati pristaše svog nauka. Isprva su to bili muslimani srednje klase, ali su se oko Gulena ubrzo pčeli okupljati bogati i moćni Turci, piše Al Monitor.
Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća turska su sveučilišta često bila poprišta nemira i sukoba politički desnih i lijevih studenata. Smatrajući kako mladima nedostaje moralni kompas, Gulen, zajedno sa svojim pristašama, odlučuje osnovati privatnu školu. Prva škola osnovana je 1976. u Izmiru. Škola je brzo došla na glas kao jedna od najboljih u državi. Škole u Istanbulu, Bursi i Ankari osnovane su ubrzo nakon nje.
Gulenovi sljedbenici pokretali su i tečajeve pripreme za prijemne ispite. Prolaznost polaznika tečaja bila je 75%, dok je kod onih koji nisu išli na tečaje bila tek 25%. U devedesetim godinama Gulenove škole osnivaju se po post-sovjetskim turkijskim zemljama i drugim zemljama svijeta s velikom turskom populacijom.
Škole i tečajevi bili su plodna tla za prikupljanje novih sljedbenika. Sljedbenici Gulenove islamske škole često završavaju najbolje svjetske fakultete, osnivaju uspješne firme ili postaju moćni političari u Turskoj i drugim zemljama svijeta. Gulenove škole postoje i u susjednoj BiH. Predsjednik Erdogan od BiH tražio je zatvaranje tih škola.
Utjecaj Gulena i njegovog pokreta toliko je narastao da ga je prije tri godine Times uvrstio među 100 najutjecajnijih ljudi svijeta. Kao takav predstavlja veliku konkurenciju konzervativnijem Erdoganu.
Neuspjeli puč poslužio je Turskoj vlasti da se obračunaju s dubokim korijenima je Gulenovo učenje i pokret imaju u obrazovnom sustavu zemlje.
