Čitanje i prehrana u ranim godinama dižu inteligenciju
Tim predvođen Johnom Protzkom, tehnikom zvanom meta-analiza, došao je do saznanja kako su riblje ulje u prehrani, vrtići i interaktivno čitanje načini na koje se u dječjoj dobi može povećati inteligencija. Cilj navedene analize bio je otkriti što povećava IQ, a što ne, te se provodila na normalnoj populaciji, koja nema dijagnosticirane intelektualne poremećaje, prenosi Perspectives on Psychological Science, časopis Udruženja psihologijske znanosti,
John Protzko je doktorand na NYU Steinhardu školi kulture, edukacije i društvenog razvoja, te je sastavio tim s kojim je htio doći do saznanja što utječe na povećavanje inteligencije, a što ne. Do željenih informacija tim je došao takozvanom meta-analizom, a Protzko je surađivao i s dva profesora na NYU Steinhardu koji glase za najbolje stručnjake na području inteligencije, Joshuaom Aronsonom i Clancyjem Blairom.
Meta-analiza se provodila na normalnoj populaciji, to jest na novorođenčadima i djeci vrtićke dobi kojima nije dijagnosticiran nikakav intelektualni poremećaj, a sva saznanja i rezultati analize sakupljeni su u ‘Database of Raising Intelligence.’
Riblje ulje povećava IQ
Rezultati do kojih se došlo ovom metodom analiziranja pokazali su kako određene mjere u prehrani i okruženju mogu povećati koeficijent inteligencije kod djece. Tim je trudnicu i novorođenče hranio s dugolančanim polunezasićenim masnim kiselinama, namirnicama bogatima Omega 3 kiselinom, te su doznali da se na taj način povećao dječji IQ za 3,5 bodova.
– Viši cilj ovog istraživanja je razumjeti prirodu inteligencije i kako se može njegovati u svakoj fazi razvoja, izjavi je Aronson za časopis Perspectives on Psychological Science. Nadodao je kako je ovo samo bio prvi korak u dugom procesu razumijevanja, ali ne i zadnji jer u svijetu na području inteligencije provedeno jako malo istraživanja i toliko toga se još mora napraviti.
Vrtići i interaktivno čitanje
Začudo, Protzko, Aronson i Blair nisu našli nikakve dokaze koji su podupirali ideju da je ranija edukacijska intervencija kod djece efektivnija od one u kasnijim godinama.
Protzkov tim se fokusirao i na interaktivno čtanje tako što su podučavali roditelje kako djecu obvezati na način da im čitaju, a pokazalo se da je u tom slučaju dječji IQ povećan za čak šest bodova. Također su došli do saznanja da ovakav tip intervencije povećava inteligenciju djece samo u dobi do četiri godine.
Za četiri boda će se povećati IQ i onoj djeci koja budu provodila vrijeme u kvalitetnim vrtićima, pogotovo u onima gdje je u program uključeno jezični razvoj pa upisani u takvom tipu vrtića mogu povećati svoju inteligenciju za čak sedam bodova.
– Naša saznanja dodatno su ojačala ranije zaključke kako kompleksna okolina gradi inteligenciju, ali i bacila sumnju na druge zaključke, uključujući dokaze da ranije edukacijske intervencije uvijek učinkovitije, objasnio je Protzko u svom izvještaju. Nadodao je kako je poveznica između inteligencije i masnih kiselina otvorila nova pitanja na koja će pokušati odgovoriti u budućim istraživanjima.
