COVID potvrde, skandal na maturi, seksualno nasilje: Donosimo obrazovni pregled 2021. godine

Uvedene su obvezne COVID potvrde, otišla je šefica državne mature, stotine studentica ispričalo je teške priče o seksualnom nasilju koje su doživjele na faksu. Tek su to neke od tema koje su obilježile obrazovnu 2021. godinu, a mi donosimo pregled onih najbitnijih.

Foto: Pixabay

Uvijek se koncem godine čini da se nije puno toga dogodilo, a onda u redakciji krenemo nabrajati i shvatimo – pa ipak ima toga. Takva je bila i ova, a mi smo analizirali sve ono što se u obrazovnom svijetu dogodilo u prethodnih 360-ak dana.

ŠKOLSTVO

Uvedene obvezne COVID potvrde

Jedna od stvari koja je najviše odjeknula u javnosti ove godine, vezano za školstvo, je uvođenje obveznih COVID potvrda za sve zaposlenike javnih i državnih službi, pa tako i školskih ustanova. Iako među manjom skupinom zaposlenika, kada gledamo na nacionalnoj razini, ova odluka stvorila je snažan otpor. Tako je bilo nereda, izbacivanja iz škole, pa čak i uhićenja zbog sukoba nastavnika s policijom. Ovdje valja naglasiti prosvjed antimaskera ispred škole u Zagorju, gdje 14-godišnji učenik dva tjedna nije dolazio na nastavu jer su se roditelji protivili što mora par minuta na hodnicima nositi masku. Tu se iskristaliziralo ime Bernarde Jug, učiteljice đelekovečke osnovne škole, koja je otvoreno huškala protiv mjera, a u nekom trenutku snimila te objavila razgovor s 14-godišnjim dječakom. U svojem zadnjem huškačkom naletu dijelila je stranicu, koja ima logo omče, tražeći ‘izdajice hrvatskoga naroda’.

Skandal na maturi i ostavka šefice

Ove smo godine otkrili veliki skandal na državnoj maturi 2020. godine. Tada je desetak maturanta, u dosta netransparentnoj proceduri, nakon žalbe nagrađeno bodovima za odgovore koji nisu bili točni. Na temelju tih bodova neki od njih uspješno su položili maturu i, potencijalno, upisali faks. Raspisali smo nekoliko tekstova o tome, a na koncu je, i šefica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić, koji provodi maturu, podnijela ostavku. Naslijedio ju je Vinko Filipović, prvo kao privremeni, a onda i izabrani ravnatelj NCVVO-a. Najavio je da idućih godina, izuzev ove, matura iz Hrvatskog jezika i književnosti više neće imati A i B razinu, već će se objediniti u jednu. I ove godine bilo je malo netransparentnosti, kada je na maturi iz Matematike prevedene na talijanski došlo do toliko grešaka u prijevodu da su učenici dobili po 16 bodova, što je bilo dovoljno za prolaz.

Puno manje online nastave

U odnosu na 2020., u protekloj su godini učenici puno manje vremena proveli na online nastavi. Odluke su se donosile lokalno i regionalno, ovisno o potrebama i epidemiološkoj situaciji, tako da nije bilo nepotrebnog zatvaranja škola u kojima nema proboja virusa i u kojima se sve protuepidemijske mjere mogu provoditi. Stručnjaci su, podsjetimo, u više navrata posljednje gotovo dvije godine naglašavali kako je online nastava vatrogasna mjera i ne može zamijeniti nastavu u učionicama.

Najavljeni nacionalni ispiti

Ove godine najavljeni su nacionalni ispiti za osnovnoškolce. Što su nacionalni ispiti? Radi se o tipu vanjskog vrednovanja u obliku ispita iz glavnih predmeta koji bi učenici dobili u četvrtom i osmom razredu osnovne škole. Kada su ovi ispiti najavljeni, neki su ih u javnosti nazvali ‘malom maturom’, no to nije točno, budući da se nacionalni ispiti neće ocjenjivati na sličan način kao matura, niti će služiti istoj svrsi. Svrha nacionalnih ispita vidjeti je, objektivno, na kojoj su razini učenici diljem države, i koliko im znanje odstupa od ocjena koje imaju u školi, dok je svrha mature, s jedne strane, završetak obrazovanja, a s druge (djelomično) služi kao ulazni ispit za fakultete. Nacionalni ispiti neće biti vrednovani tako niti će biti ulazni ispit za srednju školu.

Krenuli pregovori oko kolektivnog ugovora

Ove su godine održana već tri kruga pregovora između nastavničkih sindikata i predstavnika vlasti vezano za novi kolektivni ugovor u prosvjeti. Prema onome što smo imali prilike čuti, sindikati žele razgovarati o povećanju osnovice u idućoj godini, a na stolu su prijedlozi od 4 do 7 posto. Osim toga, ili žele povećanje božićnica ili trinaestu plaću za prosvjetare, odnosno povećanje regresa, novca za darove djeci, kao i naknade za sistematske preglede.

Dobili smo kredit za cjelodnevnu nastavu

Cjelodnevna nastava, projekt koji je najavila još bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ušao je u novu fazu. Svjetska banka Hrvatskoj je dala kredit od 25 milijuna eura, od čega bi značajan dio trebao biti utrošen upravo na logističko i infrastrukturno pripremanje za projekt cjelodnevne nastave. Kako je ministar Radovan Fuchs rekao, cjelodnevna nastava u osnovnim školama imala bi model do 15 sati poslijepodne s mogućnošću produljenja do 17 sati. Kada projekt pilotno krene ići će u 50 škola i zahvatiti otprilike 33.000 učenika.

VISOKO OBRAZOVANJE

Seksualno uznemiravanje izašlo na vidjelo

Početkom ove godine uslijed regionalnog #metoo pokreta koji je pokrenula srpska glumica Milena Radulović, stotine i stotine studentica podijelile su svjedočanstva o seksualnom uznemiravanju, zlostavljanju i diskriminaciji koju su doživjele na domaćim fakultetima. Tako je javnost doznala da je rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras znao za jednu takvu prijavu protiv umirovljenog profesora Filozofskog fakulteta, no nije ga sankcionirao, već predložio, a zatim i nagradio počasnom titulom professor emeritus. Osim toga, prenijeli smo priču i da su neki profesori, unatoč prijavama za seksualno uznemiravanje starim 13 godina, još uvijek na matičnom fakultetu i ništa im se nije dogodilo. To je, konkretno, priča s Građevinskog fakulteta. Na Akademiji dramske umjetnosti, gdje je bilo tridesetak prijava, dvoje je zaposlenika suspendirano, a jedan profesor Veterinarskog fakulteta, kojeg je za seksualno uznemiravanje optužilo devet studentica, dobio je otkaz nakon stegovnog postupka. MUP nam govori o prijavama za seksualno uznemiravanje, nasilje ili diskriminaciju protiv ukupno 44 djelatnika visokoškolskih institucija u Hrvatskoj, no trenutno ne znamo više o tome jesu li i kada će biti podignute optužnice pred DORH-om.

Katoličko sveučilište otvorilo studij medicine

Hrvatsko katoličko sveučilište, nakon tri godine priče i najava, konačno je otvorilo svoj studij medicine, a cijena godine je, barem zasad, 38.500 kuna. Iako su se u početku takvom studiju protivili dekani svih četiriju etabliranih medicinskih fakulteta – u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – zagrebački Medicinski fakultet potpisao je s HKS-om ugovor o suradnji koji je na kraju doveo do odobravanja novog studija medicine. Taj nam ugovor s Medicinskog fakulteta u Zagrebu nikako ne žele pokazati. U nekoliko smo navrata objašnjavali zašto bi pokretanje novog studija na HKS-u moglo biti problematično, kao i da neće nužno riješiti problem s manjkom liječničkog osoblja diljem države. Na novom studiju medicine Katoličkog sveučilišta predavat će i Alemka Markotić.

Studentski predstavnik spiskao javni novac

Bivši glavni predstavnik zagrebačkih studenata Mihovil Mioković, inače bivši član HDZ-a, koncem svojeg prvog i jedinog mandata u rujnu ove godine, pod povećalo javnosti je došao nakon što je objavio sve fakture koje je potpisao u godinu dana; drugim riječima, objavio je na što su studentski predstavnici trošili javni novac. Tu su se našla dva napucana Macbook laptopa od 44.000 kuna, dva sefa za oružje, čak i govornički treninzi od gotovo 10.000 kuna za Miokovića, koji nikad nisu dovršeni. Bio je prvi koji je objavio fakture, a njegovi su se kolege, brže bolje, nakon pritiska javnosti krenuli izmotavati kako nitko nije znao za takve troškove. Ekspresno su ga smijenili i početkom nove akademske godine izabrali novo vodstvo, a sada trenutno rade, sudeći prema društvenim mrežama, na rebrandingu Studentskog zbora koji u studentskoj javnosti glasi za ekspozituru stranačke mladeži.

Spašavanje prorektora Čovića

Moćni zagrebački prorektor Ante Čović, 72-godišnji profesor filozofije, ove je godine po treći put pokušao izbjeći mirovinu. Fakultet hrvatskih studija tražio je produljenje njegovog ugovora, no sve je stopirano na Nacionalnom vijeću za znanost. Resorni ministar Fuchs prijavio je Čovića inspekciji koja je u izvidu utvrdila da je nezakonito zaposlen nakon 70. godine života. Fuchs ga je skinuo s plaće iz državnog proračuna, a Čovićev donedavni suradnik Pavo Barišić pokušao mu je smjestiti izvanredni otkaz na Hrvatskim studijima. No, prorektor je, po svemu sudeći, spašen. Otkaz je poništen, Barišić je smijenjen, a Čović ostao je raditi na faksu i na rektoratu. I u novu je akademsku godinu, unatoč godinama i mišljenjima državne inspekcije, ušao kao prorektor.

Najavljen novi zakon o znanosti

Ministar Fuchs na čelu se istog resora našao prije deset godina, a kapitalni projekt, kojeg nikad nije uspio privesti kraju bili su tzv. Fuchsovi zakoni. Planirao je korjenito promijeniti sustav znanosti i visokog obrazovanja, načina na koji se upravlja sveučilištem, financije, napredovanja. Ove godine najavio je da će donijeti reformu visokog obrazovanja kroz nove zakone. Ono što će se sigurno mijenjati jest model financiranja; uvest će se programski ugovori u kojima će biti definirani ciljevi i rokovi. Sveučilište koje ostvari bolje rezultate i postigne dogovorene ciljeve, dobivat će nagradu u obliku više novčanih sredstava. Osim toga, očekuje se da će doći i do nekih promjena u organizaciji javnih sveučilišta, načina na koji se bira rektora i donose odluke, no ostaje pričekati 2022. i nacrt novog zakona.

Vice mora ispraviti doktorat

Ovu godinu tresla je još jedna afera u visokom obrazovanju vezana za doktorat šefa splitskog HDZ-a i bivšeg gradonačelničkog kandidata Vice Mihanovića. Kako su mediji otkrili, putem softvera za analizu autentičnosti akademskih radova, Vicina disertacija u jednom dijelu, točnije 18 posto, prepisani su dijelovi tuđih radova bez adekvatno navedenih izvora. Nakon što je to izašlo u javnost, više od pola godine pokušalo se sastaviti povjerenstvo koje će ocijeniti je li Vicin doktorat plagijat. Profesori su davali ostakve, povjerenstvo nije radilo, da bi prije tjedan dana došla bizarna odluka. Ukratko, Vicin doktorat smatra se originalnim doprinosom, nema riječi o plagijatu, ali će ‘nedostatke’ i ‘propuste’ morati ispraviti. Resorni ministar Fuchs oštro je komentirao tu odluku, kazavši da je doktorat ili obranjen ili ga se oduzima, a nikada nije čuo za praksu da se ispravlja.

Izbori za rektora na dva sveučilišta

Nakon osam godina osebujne vladavine, stigao je kraj rektora Damira Borasa. Trenutno je na zagrebačkom sveučilištu u proceduri izbor novog rektora. Prijavljenih kandidata je četvero; Tonći Lazibat, aktualni prorektor za poslovanje; Mirjana Hruškar, bivša prorektorica s Prehrambeno-biotehnološko fakulteta; Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog faksa; i Marijan Klarica, bivši dekan Medicinskog fakulteta. Izbori za rektora održavaju se i na splitskom sveučilištu ove godine, a o mogućim kandidatima još uvijek nema informacija.

Filozofski, konačno, izabrao dekana

U normalnom svijetu ovo nije vijest, no na zagrebačkom Filozofskom fakulteti, i našoj državi – definitivno jest. Filozofski se, naime, od proljeća 2020. godine nalazi u krizi upravljanja. Tada im je prvi put odbijen dekanski kandidat profesor Jovanović. Rektor Boras mu je zamjerao, među ostalim, i što želi studente staviti u fokus svog rada. Onda je naprasno smijenjena dekanica Vesna Vlahović Štetić, pod izlikom pravomoćne presude da je FFZG pod njenim vodstvom mobingirao moćnog prorektora Čovića. Sutkinja koja je potpisala presudu, kako smo ekskluzivno otkrili, preko supruga je povezana s Čovićem u čiju je korist presuđeno. Nakon toga na čelo faksa došao je profesor s Veterinarskog faksa, stručnjak za janjeće paštete i Borasov prorektor Miljenko Šimpraga. U narednom je razdoblju propao još jedan postupak izbora, Boras i senatori nisu podržali ni Renatu Geld ni Nevena Jovanovića za dekana. Smijenjen je Šimpraga, na čelo je privremeno došao Miljenko Jurković, a onda su propali još jedni izbori jer se ekipa na FFZG-u nije mogla dogovoriti koga izabrati. U četvrtom, finalnom pokušaju, za dekana je izabran Domagoj Tončinić.