Da konačno i ovo razjasnimo: Saznali smo hoće li srednjoškolci zaista moći zabraniti roditeljima da im vide ocjene
Mnogo se medijskih natpisa posljednjih tjedana osvrtalo na uvođenje Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR), posebice na to što će ona značiti za obrazovne ustanove. Polemiziralo se oko toga hoće li škole i fakulteti smjeti objavljivati fotografije na službenim stranicama i bez privole, a posebnu pažnju privlačili su naslovi s pitanjem – hoće li srednjoškolci zaista moći zabraniti roditeljima da im vide ocjene? Odgovor na to i slična pitanja koja uređuje GDPR, a odnose se na učenike i studente, potražili smo u Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
Screenshot: YouTube; eHrvatskaTV
Posljednjih nekoliko tjedana svima su puna usta kratice GDPR. Riječ je zapravo o Općoj uredbi za zaštitu osobnih podataka, a kako stoji već u njenom prvom članku ‘uređuje pravila povezana sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem njihovih podataka’. Konkretno, GDPR mijenja način na koji se osobni podaci prikupljaju, koristite, obrađuju i pohranjuju, a za vlasnike podataka to bi trebalo značiti više sigurnosti.
Što su osobni podaci?
U određenim situacijama, korisnici će kompanijama, tijelima javne vlasti, udrugama pa i školama od sada davati privolu za skupljanje i korištenje njihovih osobnih podataka. Taj pristanak korisnici će moći i povući te zatražiti od ustanova da prestanu koristiti njihove podatke.
Roditelji ne moraju imati privolu za uvid u ocjene djeteta
Uvođenjem ove Opće uredbe mnogi su se zapitali hoće li od sada učenici, posebice oni stariji od 16, morati dati privolu roditeljima za uvid u njihove ocjene. Dileme nema za Agenciju za zaštitu osobnih podataka, odakle nam kažu da po ovom pitanju sve ostaje po starom.
– Opća uredba o zaštiti osobnih podataka kao i Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka ne donose nikakve promjene koje bi onemogućile roditeljima pregledavanje ocjena u školi ili pregledavanje ocjena u e-dnevniku. Ovlasti roditelja, kao i njihove obveze i dalje su propisane važećim Obiteljskim zakonom, što znači da roditelji i dalje imaju prava, ali i obveze nadzirati djetetovu komunikaciju i njegovo postupanje u školi te davati privole za obradu osobnih podataka maloljetnika, kažu nam iz Agencije.
Dodaju, dobna granica od 16 godina uvedena je samo u odnosu na usluge informacijskog društva, primjerice, za korištenje društvenih mreža, on-line servisa ili mobilnih aplikacija. Ipak, što se tiče zaštite osobnih podataka od strane škola, ali i fakulteta, postoji jedna novina – ona vezana uz način objave fotografija na službenim stranicama.
– Vezano uz objavu fotografija učenika i studenata na službenim web stranicama škole i fakulteta, voditelji obrade (škole, fakulteti) dužni su prikupiti privole/suglasnosti za objavu pojedinačnih fotografija studenata i učenika te u slučaju izričitog protivljenja objavi osobnih podataka isto uvažiti i ne objavljivati podatke koji se odnose na osobu koja se protivila istome. Ako se radi o javnom događaju i grupnim fotografijama bitno je prethodno informirati roditelje/zakonske zastupnike u slučaju maloljetnih učenika odnosno studente o svrsi obrade njihovih osobnih podataka, kažu nam iz Agencije.
Što je s objavom rang lista za upise u srednje i na fakultet?
Brojni su kao problem iznosili i objavu rang lista upisanih na oglasnoj ploči škole, a tome se posebice pridavala pažnja jer se bliže upisi u srednje škole kao i na fakultete.
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka kažu nam kako je zapravo objava tih rang lista na oglasnim pločama rijetkost, budući da se upisi i na fakultete u srednje škole provode elektroničkim putem. Svaki učenik dobije svoju šifru kojom ulazi u program te objavljena rang lista unutar tog sustava sadrži šifru. Ipak, Agencija je izdala preporuku i za situacije ove vrste.
– Preporuka je Agencije, kao tijela koje nadzire provođenje zaštite osobnih podataka te rješava zahtjeve za utvrđivanje povrede prava, da fakulteti i škole prilikom svake obrade osobnih podataka studenata i učenika, točnije objave osobnih podataka na internetskim stranicama, vode brigu o vremenskom razdoblju objave takvih podataka i obradi podataka u nužnom opsegu osobito uzimajući u obzir da je Internet medij koji pruža mogućnost da takvi podaci budu dostupni širokom krugu osoba te iz tog razloga predstavljaju potencijalnu opasnost za moguću zlouporabu osobnih podataka, kažu nam iz Agencije.
Za objavu rezultat ispita trebao bi se koristiti jedinstveni matični broj studenta
Kada je riječ o studentima, mnogi od njih često su u dvojbi oko toga smiju li profesori čak i na intranetu, odnosno u sustavu kojemu pristup imaju studenti i djelatnici fakulteta, objavljivati rezultate ispita pod imenom i prezimenom studenta.
Iz Agencije nam pojašnjavaju da ova Opća uredba ne zabranjuje izričito niti jedan oblik objave osobnih podataka, ali samo ako za to postoji pravni temelj i zakonita svrha. Pri tome je, dodaju, potrebno voditi brigu o opsegu podataka koji se objavljuju i o poduzimanju tehničkih i organizacijskih mjera zaštite.
– Budući da upisom na fakultete studenti dobivaju jedinstveni matični broj studenta, preporuka je da se isti koristi i u svrhu objave rezultata ispita, kažu iz Agencije.
Dvojbe nema niti oko objave osobnih podataka, kao što su ime, prezime i mjesto stanovanja, za dobitnike stipendija.
– Ako se radi o bespovratnim sredstvima na objavu i opseg podataka primjenjuje se Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine” broj 25/13, 85/15) točnije članak 10. stavak 1.točka 8. koji propisuje objavu popisa korisnika i visinu iznosa, zaključuju u Agenciji.
