Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj se obilježava od 2002. godine kao blagdan, i to 22. lipnja. Radimo to u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. godine kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva takva postrojba ne samo u Hrvatskoj, već u ovom dijelu Europe.
Blagdani, spomendani, neradni dani. Svi koji rade bi voljeli da ih je što više i da svake godine ‘padnu’ na radni dan, i to po mogućnosti krajem ili početkom tjedna. Ovaj su nas mjesec dočekala dva takva. Prije dva tjedna imali smo Tijelovo, koje je uvijek četvrtkom, a ovaj četvrtak, 22. lipnja je Dan antifašističke borbe. Premda su svi ljudi koji imaju privilegiju taj dan ne raditi sretni što imaju slobodan dan, koliko ih točno zna zašto se obilježava Dan antifašističke borbe?
Prema odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Hrvatska od 2002. godine obilježava 22. lipnja kao blagdan – Dan antifašističke borbe. Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.
Kako stoji na stranicama Hrvatskog sabora, počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske.
Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta. Završetkom Drugoga svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije koja je iz Drugog svjetskog rata izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga.