Danas se prisjećamo umrlih od AIDS-a: Ovo je 5 stvari koje trebati znati o toj bolesti

Danas, 1. prosinca, obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a. Prisjećamo se umrlim i podižemo svijest o zarazi. Za vas imamo 5 ključnih stvari koje morate znati o AIDS-u i HIV-u, virusu koji ga uzrokuje.

Foto: Pexels

Trideset i petu godinu zaredom 1. prosinca obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a. Na današnji se dan prisjećamo svih umrlih i podižemo svijest o toj bolesti, prevenciji i liječenju te dižemo stigmu kojom su često obavijeni zaraženi. U duhu tog cilja donosimo 5 stvari koje morati znati o AIDS-u.

HIV i AIDS nisu ista stvar

Ovo biste baš svi trebali znati. HIV ili virus humane imunodeficijencije virus je koji se prenosi krvlju ili seksualnim odnosom. Prisutan je u, primjerice, sjemenoj tekućini, a može se prenijeti i krvlju preko ranica koje mogu nastati uslijed trenja tijekom seksualnog odnosa. HIV oštećuje imunološki sustav, a osobe koje se zaraze mogu, u datom vremenu, osjetiti neke simptome, ali ne moraju.

Ako se HIV adekvatno ne liječi, tijekom vremena može uzrokovati AIDS. Bolest je to koja nastaje u krajnjoj fazi, kada je imunološki sustav već uništen, a osoba koja boluje od AIDS-a osjetljiva je na razne infekcije krvi i određene vrste raka. Kada se AIDS razvije, on je smrtonosan. Kako se ne bi zarazili, najvažnije je odgovorno spolno ponašanje i redovito testiranje.

Godišnje od AIDS-a umre oko 700 tisuća ljudi

Prema posljednjim podacima, s HIV-om danas živi oko 37,6 milijuna ljudi u svijetu, no njih tek nešto više do 27 milijuna traži liječenje. Godišnje od AIDS-a, i s tim sindromom povezanih, oportunitetnih bolesti, umire oko 700 tisuća ljudi.

U hrvatskoj je od 1985. do kraja 2021. godine zabilježena ukupno 1.904 slučaja infekcije HIV-om, a u istom je razdoblju 593 ljudi oboljelo od AIDS-a. Umrlo je njih 340. Prema broju godišnjih infekcija, Hrvatska spada među zemlje s dosta niskom učestalosti zaraze ovim virusom.

HIV i AIDS nisu ‘gej bolest’

TIjekom početka epidemije HIV-a, 1980-ih godina, zbog češće pojave zaraze među gej i bi muškarcima ovaj je virus i AIDS kao bolest od koje su zaraženi oboljeli zbog neliječenja nazvani su gej bolestima. Iako danas vrlo dobro znamo da je HIV krvlju i spolno prenosiv virus koji ne poznaje socijalne kategorije kao što su seksualna orijentacija, HIV i AIDS i dalje služe kao oružje diskriminacije prema gej i bi muškarcima.

Tako se, unatoč odgovornom seksualnom ponašanju i dugogodišnjim partnerskim vezama, gej dečkima zna zabranjivati da daruju krv, a upravo je statistika o zarazi HIV-om opravdanje koje neki zdravstveni djelatnici koriste u takvim slučajevima. Kroz posljednjih četrdeset godina, liječnici su odbijali liječiti gej pacijente zbog ‘straha’ od zaraze HIV-om, a često su gej i bi muškarci imali problema i na radnom mjestu, ako su kolege saznale za njihov pozitivan status.

Ne možete se zaraziti socijalnim kontaktom

Ovo nekima od vas možda zvuči potpuno trivijalno, no ljudima očito treba ponavljati – ne, HIV ne možete dobiti socijalnim kontaktom, ljubljenjem, pa čak ni određenim tipovima seksualnog odnosa kao što su zajednička masturbacija. Zbog toga, ako se u vašoj blizini, na radnom mjestu, u školi, na faksu ili cimerskom stanu nalazi osoba zaražena HIV-om, nemate ama baš nikakvog razloga za paniku jer se ne možete samo tako magično zaraziti.

Još uvijek postoji stigma

Unatoč tome što je medicina danas toliko napredovala da ljudi zaraženi HIV-om, uz lijekove i redovite kontrole, mogu sasvim normalno živjeti do kraja života; unatoč tome što su pacijenti koji se regularno liječe došli do toga da im je razina virusa u krvi nedetektabilna, što znači da ne mogu ni prenijeti virus na druge; unatoč tome što se to uči u osnovnoj školi, stigma i dalje postoji.

S jedne strane imamo društvo koje osuđuje osobe zaražene HIV-om, širi predrasude, ponekad i mržnju, a s druge strane osobe zaražene HIV-om koje se zbog toga mogu osjećati anksiozno, depresivno pa čak i suicidalno. Danas, uza sve napretke medicine, HIV više nije toliko medicinski zahtjevno stanje, koliko psihički i društveno.

Od 1999. u Hrvatskoj djeluje HUHIV – Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa. Uz informacije, letke i testiranja, primarni su centar psihološke pomoći za osobe koje su se zarazile HIV-om. Možete im se sa svim pitanjima javiti putem ovog obrasca.