Današnji model ocjenjivanja jednostavan je, ali ne i kvalitetan način vrednovanja znanja
Model ocjenjivanja isti je ili vrlo sličan u posljednjih nekoliko desetljeća, a kozmetičke promjene od prije četiri godine nisu dovele do nekog značajnog napretka. U našem članku pročitajte što o tome misle srednjoškolci koje smo pitali za njihovo mišljenje.
Kozmetičke promjene modela ocjenjivanja samo su donekle popravile zastarjeli način vrednovanja učenika, a temeljni problemi ostali su isti. Napredak učenika se ocjenjuje brojevima za koje i dalje ne postoji standard na razini sustava.
‘Vrednovanje uspjeha trebalo bi modernizirati’
Pravilnikom iz 2010. odgovornost se prebacila na profesore koji bi kroz suradnju trebali uskladiti načine, postupke i elemente praćenja i ocjenjivanja učenika što još uvijek nije urodilo značajnijim promjenama.
I dok nam je Leon Šebrek, maturant Elektrostrojarske škole Varaždin ukratko pojasnio kako mu je trenutni sustav dobar te da nema potrebe za promjenom ostale kolege koje smo zamolili za izjavu uglavnom traže poboljšanja.
– Ocjenjivanje i vrednovanje uspjeha je nužno da bi se učenike potaknulo na što bolje rezultate, no svakako bi ga trebalo modernizirati i prilagoditi. Ocjene najčešće nisu mjerilo znanja učenika, tj. ono što neki profesor smatra znanjem za pet kod drugog profesora je možda za tri. Isto tako, ocjenjivanje najčešće nije objektivno već se često temelji na našim prijašnjim ocjenama, izjavila je Marija Merkaš koja je treći razred Gospodarske škole u Varaždinu završila s odličnim uspjehom.
Žicanje ocjena još uvijek je legitiman način za postizanje boljeg prosjeka
Ustaljeni način profesorima znatno olakšava i ubrzava posao opisivanja nečijeg znanja, ali zbog prevelikog značaja kvalitetnog obrazovanja to nije dovoljno dobar argument za zadržavanje zastarjelog sustava.
Kako bi se ispunili svi uvjeti za zaključivanje potrebno je do kraja godine provesti površna usmena ispitivanja i nekoliko pismenih ispita pa da se ispuni kvota u imeniku i na kraju izračuna prosječna ocjena. Zbog toga jedna ocjena na kraju godine ponekad odlučuje hoće li netko proći s tri ili četiri, a žicanje, navlačenje prosjeka i drugi slični sportovi i dalje su legitiman alat za postizanje boljeg uspjeha.
– Pozitivni elementi ovakvog ocjenjivanja jesu da se s vremenom napravi određena selekcija po raznim područjima, a napredak bi se mogao postići uvođenjem decimala što bi omogućilo veći spektar razlika među pojedincima. Također, kako ocjena ne bi bila isključivo pod subjektivnim dojmom onog koji ocjenjuje, svakako bi trebalo uključivati učenike i učenice u međusobno ocjenjivanje i razraditi jasne kriterije svake ocjene, predložila je Monika Rajković iz Mreže mladih Hrvatske.
Trenutni model potiče ‘kampanjsko’ učenje i ‘štrebanje’ gradiva
Rajković je istaknula kako isključivo numeričko ocjenjivanje dodatno naglašava inzistiranje na činjenicama i memoriranju te reprodukciji informacija što stvara nervozu i budi negativne osjećaje, a procjena uspjeha učenika previše se oslanja na subjektivnom dojmu profesora. – Rjeđe i teže se pronalaze pojedinci koji vole promišljati o raznim stvarima i informacijama koje uče, već se isključivo opterećuju time koliko su dobro memorirali poglavlja i definicije, upozorila je voditeljica programa Prava mladih.
Maturantica Rahela Ljuban iz Srednje škole Vrbovec smatra kako ocjene od jedan do pet predstavljaju samo trenutno znanje učenika o konkretnim pitanjima koja je dobio na usmenom ili pismenom. Izdvojila je i kako je takav način ispitivanja uzročnik stresa, jer su učenici opterećeni podizanjem prosjeka kako bi imali bolju ocjenu na kraju godine što po njoj zapravo potiče nastajanje kampanjaca umjesto učenika koji stvarno razumiju gradivo.
– Mijenjati način ocjenjivanja nakon nekoliko desetljeća njegove primjene bilo bi sporo i tražilo bi navikavanje te bi tako u prve dvije godine bilo neefikasno, ali ako želimo mlade koji iz škole izlaze sa stvarnim znanjem, a ne sa zaboravljenih 50 posto naše bi se školstvo trebalo drastično promijeniti, a mijenjanje načina ocjenjivanja bi bio tek početak, zaključila je Rahela.
