Debatiranje – intelektualna vještina gurnuta na rub u hrvatskom obrazovnom sustavu
Debata je formalizirana rasprava, u kojoj sudjeluju dvije ekipe, od kojih jedna zastupa (brani), a druga osporava (pobija) unaprijed zadanu tezu. U Hrvatskoj se ovom aktivnošću, što u osnovnim, što u srednjim školama bavi 90 klubova. Osim toga debata je i dio redovne nastave, budući da se u sedmom i osmom razredu izučava u sklopu nastave hrvatskog jezika. Međutim unatoč intelektualnim, općekulturnim te retoričkim vještinama, koje debatantni moraju imati, pobjednici državnih natjecanja ne dobivaju nikakve dodatne bodove za upise u srednje škole odnosno na fakultete. Posjetili smo županijsko debatno natjecanje u Zagrebu te donosimo izvještaj s njega, kao i rezultate s drugih županijskih natjecanja.
Foto: srednja.hr/ Jedan debatni dvoboj na županijskom natjecanju u Zagrebu
Debatiranje je intelektualna vještina, koja zahtjeva izvanredne retoričke sposobnosti, ali i široko opće znanje. Osim što se ovom izvannastavnom aktivnošću u Hrvatskoj bavi 90 školskih klubova, debata je i dio redovne nastave, koja se u sedmom i osmom razredu osnove, izučava kao dio hrvatskog jezika. Ipak svi ovi argumenti malo znače, znamo li da pobjednici državnih debatnih natjecanja, ne dobivaju nikakve dodatne bodove za upis na fakultet, odnosno u srednju školu. Iako postoje pozitivne prakse o dodatnom bodovanju najuspješnijih debatanata i u našoj okolini, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nema sluha za sada.
Čak 81 tim sudjelovao na županijskim natjecanjima
Ovaj vikend su održana županijska natjecanja u debati, pa smo posjetili ono zagrebačko, koje se održavalo u Desetoj gimnaziji.
Mada je kako smo napomenuli debata dio obrazovnog sustava i kao izvannastavna i nastavna aktivnost, tek u tri županije se održavaju natjecanja u ovom obliku argumentirane rasprave. Riječ je o Splitsko dalmatinskoj, Gradu Zagrebu te Primorsko-goranskoj. Tomu treba dodati da pojedini debatni klubovi, koji nemaju natjecanje u svojoj županiji, sudjeluju u nekom od ova tri grada.
Na ovom linku možete pogledati sve ekipe koje su se plasirale na državno natjecanje, koje će se održati četvrtog i petog travnja u Osnovnoj školi Zapruđe u Zagrebu. Ukupno je na srednjoškolskim županijskim natjecanjima sudjelovalo 81 tročlani tim, daleko najviše u Zagrebu, njih 57.
Razgovarali smo s jednim debatantom iz XV. gimnazije o njegovim motivima za bavljenje debatom.
– Bavim se debatiranjem tek pola godine, a uključio sam se u klub svoje škole jer sam htio popraviti svoju retoriku. Bavljenje debatom je dosta složeno jer morate imati logičan sustav razmišljanja te navoditi argumente, koje možete dokazima potkrijepiti, rekao nam je Marko Guberina koji ide u drugi razred zagrebačkog MIOC-a.
Debatanti nemaju tabu tema
Unatoč tome što kada se ekipe podijele na afirmaciju i negaciju, svaka pojedina će svim silama nastojati obraniti svoju stranu, bavljenje debatom razvija potpuno suprotne osobine od zadrtosti.
– Cijelo debatantsko društvo se sastoji od otvorenih i liberalnih pojedinaca, koji mogu o svemu diskutirati i zapravo nemaju neke tabu teme. Osim toga kroz pripremanje za zadane teze se razvija i opća kultura pa kada se sve zbroji i oduzme, ni ne postoje neke negativne strane bavljenja debatom, pojašnjava Marko.
Svoje impresije s nama je podijelila i Mia Ereš, koja je prošle godine bila u pobjedničkom timu na državnom natjecanju uz visoke individualne ocjene. Ove godine se također plasirala na državno sa svojim timom, a individualno je osvojila četvrto mjesto u konkurenciji 150 sudionika. Njeni motivi za početak bavljenja debatom, nešto su drugačiji od Markovih.
– Uvijek sam voljela puno pričati te biti u poziciji da me ljudi slušaju pa sam se odlučila početi baviti debatom, rekla je ova učenica četvrtog razreda Prve gimnazije.
Već je četiri godine članica debatnog kluba, a navodi kako pripreme za natjecanje nisu nimalo jednostavne.
– Za to se pripremate tijekom cijele godine, a posljednjih nekoliko dana uoči natjecanja, uvježbavanje zna trajati i po 12 sati, govori Mia Ereš.
Budući da nema dodatnih bodova za upise na fakultete, provjerili smo kakvo zadovoljstvo Mia nalazi u dugogodišnjem bavljenju debatom, osim neospornih govorno-misaonih beneficija.
– Najveća satisfakcija je vidjeti izraze lica starih rivala, nakon što shvate da su izgubili od vas, samouvjereno nam je rekla Mia.
Govorne mane nisu prepreka za bavljenje debatom, štoviše mogu ih umanjiti
Iako su retoričke vještine među najvažnijim elementima u debatiranju, činjenica da imate neku govornu manu nije isključujuća za sudjelovanje u debatnim raspravama.
– U Zagrebu imamo tri učenika s govornom manom mucanja. Kada su prije par godina počeli sa sudjelovanjem u debatama, njihova mana je bila kudikamo izraženija nego što je sada. I ovo nije usamljen slučaj gdje se kroz debatiranje ljudi uspiju riješiti određene govorne mane ili joj smanje intenzitet, otkriva nam sutkinja sa županijskog natjecanja u Zagrebu Laura Šiprak, inače i prošlogodišnja državna prvakinja.
Kao i u ostalim izvannastavnim aktivnostima, tako i u debati postoje škole koje tradicionalno postižu dobre rezultate na državnim natjecanjima.
– Jake škole u ovom pogledu su V., X. i XV. zagrebačka gimnazija, koje imaju odlične debatne klubove te nerijetko na državnim natjecanjima završe i s nekoliko timova, objasnila je Laura.
Foto srednja.hr: Prošlogodišnji pobjednički tim s državnog natjecanja
Agencija za odgoj i obrazovanje shvaća vrijednost debate, ali MZOS baš i ne
Budući da uspješni natjecatelji na državnim natjecanjima iz znanja, kao i perspektivni sportaši te umjetnici, mogu zavrijediti dodatne bodove za upis u srednju školu odnosno fakultet, provjerili smo kod nadležnih zašto debata nema takav tretman.
Paradoksalno je da se debata izučava i kao dio redovite nastave u sedmom razredu i osmom razredu, u sklopu nastave hrvatskog jezika (područje medijska kultura i jezično izražavanje), no ipak je gurnuta na margine, kada je riječ o ponekom dodatnom bodu.
– Agencija za odgoj i obrazovanje svjesna je važnosti i kompetencija koje učenici razvijaju debatirajući o određenim pitanjima i problemima. Sudjelovanjem u debatama učenici razvijaju kritičko mišljenje o različitim društvenim i etičkim problemima i toleranciju prema različitim idejama i kulturama, stvaraju vlastiti stav o različitim problemima u društvu, razvijaju retoriku i timski rad, pojasnila je savjetnica za odnose s javnošću spomenute agencije Antonela Nižetić Capković.
Međutim iako je provođenje državnih natjecanja u nadležnosti ove institucije elemente i kriterije za upise u srednje škole i na fakultete određuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Na naš upit koji su razlozi i objašnjenje činjenice da se debatna državna natjecanja dodatno ne boduju, u MZOS-u su se oglušili.
