Depresija među mladima u zamahu, jer odrastaju na nerealnim očekivanjima
Stručnjaci stalno upozoravaju na problem depresije među koji sve više uzima maha. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2020. godine će depresija, ako se ovako nastavi, postati drugi vodeći javnozdravstveni problem u svijetu te tako stati uz bok srčanim bolestima. Podatak koji još više zabrinjava je da je depresija sve češća među srednjoškolcima.
www.theaustralian.com.au
Problem depresije s godinama se sve više produbljuje, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će se do 2020. godine depresija pretvoriti u drugi vodeći javnozdravstveni svjetski problem. Najviše zabrinjava podatak da srednjoškolci i mladi općenito postaju sve depresivniji, a to pokazuje i posljednje istraživanje u jednoj od županija, piše Večernji list.
Djeca odrastaju s nerealnim očekivanjima
Više je razloga i čimbenika koji potiču depresiju, no užurban život, nedostatak vremena za razgovor te zajedničko rješavanje problema i općenito opuštena komunikacija mlade tjeraju na povlačenje u svoj svijet i uvode u depresiju. Određen broj stručnjaka smatra i da djeca odrastaju na nerealnim očekivanjima.
– I mediji šalju nerealne poruke. Trebate se osjećati dobro i biti uvijek ‘cool’. Dio stručnjaka smatra da su roditelji trebali od početka podučavati djecu antistres vještinama bez kojih se u današnjem vremenu teško preživljava. Moderan način života svakodnevno odašilje mladima slogan ‘manje sunca, više računala’ zagovarajući pritom otuđenost u svim životnim sferama. Na taj se način potiče otuđenje među članovima obitelji, a kao posljedica svega mladi ostaju bez podrške obitelji, ističe Dubravka Šimunović, prof. rehabilitator sa Zdravstvenog veleučilišta.
Nije uvijek sve u najboljem redu, sreću ne treba glumiti
Razloga za pojavu depresije kod mladih, nažalost je više, a prednjače prehrana, zagovaranje nezdravih stilova života, lijenost koju roditelji često toleriraju te nedostatak vremena. Ključnu ulogu u svim ovim problemima igraju roditelji, a prema adolescentima treba biti iskren, umjesto glumatanja da je sve uvijek u najboljem redu.
– Neka se vidi da i vi s vremena na vrijeme imate trenutke kada se osjećate loše, bezvoljno ili tužno. Čak i snažne osjećaje tuge možemo doživjeti, a da ih ne smatramo nezdravima. Roditelji razgovorom i savjetom mogu pomoći svom adolescentu kako upravljati vlastitim emocijama, ističe Šimunović i dodaje kako i uza sve probleme adolescenti ne smiju biti pošteđeni dnevnih obveza. I dalje trebaju pomagati oko kućanskih zaduženja, brinuti se o svom izgledu, sve kako je i prije bilo dogovoreno. Kaže i kako depresivnom adolescentu ne pomaže ako roditelj zagovara i dopušta da aktivnosti zamijeni ležanjem pod pokrivačem, već to samo pogoršava situaciju.
Depresija se uspješno liječi
Znakovi depresije su raznovrsni, a ne bi trebalo zanemariti tugu i beznađe bez posebnog razloga, nisko samopouzdanje, lijenost ili smanjenu aktivnost, osamljenost, glavobolju i gubitak apetita, probleme u školi, razgovore o smrti ili samoubojstvu, gubitak interesa za njegu te bježanje od kuće.
– Važno je biti svjestan vremena u kojem živimo i problema kojima smo izloženi. Prema istraživanjima, 80 posto adolescenata s depresijom može se uspješno liječiti. Statistički podaci ne znače ništa bez ozbiljnog angažmana stručnjaka jer depresiju treba liječiti, ona se ne može zaliječiti, upozorava Šimunović.
