Digitalno gospodarstvo raste sedam puta brže od ostalih sektora
Digitalno gospodarstvo raste 7 puta brže od ostalog gospodarstva i otvara put inovativnim uslugama poput e-uprave, e-zdravstva, e-graditeljstva, e-energije, pametnih gradova, informacijskog dizajna, robotike, proširene stvarnosti, ali i pitanja informacijske sigurnosti i digitalne forenzike. Koja su zanimanja budućnosti i kakvi nam obrazovni programi trebaju za digitalnu ekonomiju i industriju 4.0 – bile su glavne teme Okruglog stola „Potražnja za kompetencijama, kvalifikacijama i zanimanjima u politehnici u horizontima 2020. i 2025. godine“ održanog u četvrtak, 28. siječnja 2016., u Novinarskom domu u Zagrebu.
foto: PR
Okrugli stol organiziralo je Tehničko veleučilište u Zagrebu, u sklopu projekta Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u području specijalističkih studija politehnike, skraćenog, simboličkog i vizionarskog naziva Politehnika 2025.
Voditelj projekt Mladen Mauher, predstavio je ciljeve, aktivnosti i rezultate projekta te glavne zaključke upravo završene Studije potražnje za kompetencijama, kvalifikacijama i zanimanjima u politehnici u horizontima 2020. i 2025. Godine.
Istražuju se koje kompetencije će biti potrebne 2025.
– Ono što mi radimo i razvijamo, procjenjujemo kakova će biti potražnja za kompetencijama u tim područjima politehnike 2020. i 2025.godine. Vodeći posebno računa o tome da se po sadržaju i po obuhvatu, u svakom pojedinom od tih područja, pojavljuju potrebe za novim kompetencijama, kompetencijama za koje mi još danas ne znamo da će postojati. Dakle, mi moramo iz nekakvih istraživanja šire zajednice, europskih i svjetskih istraživanja i prognostičkih oblika dokučiti što bi to moglo biti, recimo, u području umjetne inteligencije ili u području primjene robotike u gradnji građevina. Da bismo na bazi takvih kompetencija, za koje pretpostavljaju da se u nekom vremenskom pomaku od dvije do pet godina pojavljivati i u hrvatskim realitetima pokušali identificirati ishode učenja kroz studijske programe, obrazovati nastavnike i stvoriti potpuno novu infrastrukturu za provođenje takovih obrazovanja studenata, ma gdje bili, rekao je Mauher za emisiju Ništa nevažno na Hrvatskom radiju.
Veliki izazov jest predvidjeti što će se dogoditi za 10 godina, a profesor Mauher objasnio je metodu s kojom se to radi.
– Apsolutno je jako jako važan i složen izazov. Da bismo mogli predviđati, mi se moramo pridružiti predviđanjima najboljih u svijetu u tom području. Dakako da se teško prepoznaje granica između futorologije i studijskih istraživanja tehnoloških mijena i tehnoloških postignuća. Međutim, sa druge strane, kada istražujete tu brzinu novina ili promjena u području temeljnih znanosti, razvojnih i primijenjenih znanosti, sa postojećim i dolazećim tehnologijama, onda taj, na prvi pogled složen poduhvat i nije tako složen. Mi koristimo takozvanu metodu sa oba pristupa – u znanosti, u struci se zove holistička metoda. Mi, dakle, pogledamo što će biti ne samo 2025. godine, nego 2030.i 2050. godine, da bismo bili sigurniji da smo u trendovima koji će pojaviti sa potrebama za tržištima u 2025.godini,izjavio je Mauher za Ništa nevažno.
Nositelj projekta je TVZ, a vrijednost je veća od 3 milijuna kuna
Znanstvenice s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Srebrenka Letina i Maša Tonković Grabovac, u nastavku su predstavile rezultate istraživanja postojećeg stanja, razvojnih trendova i potreba na politehničkom tržištu rada. Istraživanje je dovelo do spoznaja o potrebi uvođenja dodatnih i novih sadržaja iz područja politehnike, te njihovo ugrađivanje u kurikulume studija na TVZ-u.
U radu Okruglog stola sudjelovali su predstavnici poslovne zajednice, privatnog i javnog sektora: Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Span d.o.o i predsjednik Udruženja za IT pri HGK, Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 d.o.o. i Branka Lasić, izvršna direktorica sektora zdravstva tvrtke IN2 d.o.o.. Ispred javne uprave sudjelovali su pomoćnica ministra Uprave za e-Hrvatsku, mr.sc. Leda Lepri, Denis Hrestak, član Uprave APIS IT te dr.sc. Ivo Čala, predstavnik Hrvatskog društva održavanja.
Razumijevanje i dijeljenje pogleda na rezultate istraživanja odnosa ponude i potražnje u domeni politehnike, u drugom dijelu rada Okruglog stola, obogaćeno je diskusijama o preduvjetima ostvarenja europskih i nacionalnih strategija za period 2014.-2020., unaprjeđenjem kompetencija u ICT-u, s posebnim osvrtom na područja politehnike, usmjerena na izvozna tržišta budućnosti, a u smjeru razvoja e-uprave, e-poslovanja, digitalne ekonomije, mehatronike i robotike u kontekstu četvrte industrijske revolucije, kao nekih od spomenutih područja za povećanje konkurentnosti Hrvatske na regionalnom i svjetskom tržištu.
Okrugli stol intenzivirao je dijalog poslovne, javne i akademske zajednice, nužan u procesu usklađivanja obrazovnih programa s postojećim i budućim potrebama tržišta, s ciljem postizanja visoke zapošljivosti visokokvalificirane radne snage u Hrvatskoj i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Projekt „Politehnika 2025“ uspješno je prijavljen od strane Tehničkog veleučilišta u Zagrebu na natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava Europske unije „Unaprjeđivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira“ i sufinancira se iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 3.008.370,80 kn. Ukupna vrijednost projekta je 3.166.706,11 kn.
