Dio akademika oštro o kurikularnoj reformi: Kurikulume nisu pisali pravi stručnjaci
Jučer je u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu predstavljena publikacija ‘Prilozi za raspravu o cjelovitoj kurikularnoj reformi’. Publikaciju, koja sadrži zaključke iz recenzija preko 80 akademika, sveučilišnih profesora te srednjoškolskih i osnovnoškolskih profesora i učitelja, predstavili su akademici Vladimir Bermanec i Mislav Ježić, a potom su u raspravi sudjelovali brojni akademici i profesori. Upućen je cijeli niz kritika na kurikularne dokumente i rad razriješene Ekspertne radne skupine te stručnih radnih skupina koje su dokumente izrađivale.
foto: Sveučilište u Zagrebu
Na samom početku, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras osvrnuo se na ukupan broj stranica kurikularnih dokumenata, ustvrdivši da skoro 4000 stranica nitko ne može iščitati.
Publikaciju je, potom, predstavio akademik Bermanec, koji je ujedno njen glavni i odgovorni urednik.
Rekao je kako nije siguran da je briga o o obrazovanju u našem društvu adekvatna te kako svi žele reformu i bolji sustav, uz dijalog i konsenzus u društvu.
– Dijalog je ključna riječ, ne radi se o konfrontaciji. Želimo da se reformira taj segment društva i imamo potrebu za medijskom prezentacijom jer ne želimo da nas se povezuje s bilo kakvim ekstremnim desničarima i negativnim konotacijama, istaknuo je Bermanec na početku.
Cjelovita kurikularna reforma stvorena mimo zakona
Nastavio je kako bi publikacija trebala činiti pozitivne smjernice onome tko želi krenuti u reformu školstva i dodao kako druga strana nije bila otvorena za dijalog. Ipak, rekao je kako je Ekspertna radna skupina odradila velik posao te kako se nada da će ERS prihvatiti mišljenja kompetentnih ljudi iznesenih u objavljenoj publikaciji.
– Isto tako, u posljednjih par mjeseci predstavljalo se kako su Europa i europska tijela podupiratelji Cjelovite kurikularne reforme. Prema mojim informacijama i osjećaju, Europa podržava reformu, ali ne zadirući u njezin sadržaj. Na nama je da definiramo kako ta reforma treba izgledati, zaključio je Bermanec.
Publikaciju je predstavio i akademik Mislav Ježić koji je za kurikularnu reformu rekao kako se radi o nervoznom pristupu po kojim bi odmah trebalo sve promijeniti. Osvrnuo se i na vođenje reforme od strane ERS-a, a ne primjerice Ministarstva. Naime, kako piše u objavljenoj publikaciji, mnogi recenzenti smatraju da je CKR stvorena mimo zakona.
– Članak 23. Zakona o ustrojstvu ministarstava kaže da sve upravne i druge poslove oko kurikula radi Ministarstvo, a članak 3. Zakona o državnim službenicima govori da poslove iz djelokruga utvrđenih Ustavom, zakonom ili drugim propisima u državnim tijelima obavljaju isključivo državni službenici. Članovi Ekspertne radne skupine za izradu kurikula nisu državni službenici. Ta je skupina osnovana i djeluje u suprotnosti sa zakonima Republike Hrvatske, stoji u publikaciji.
Ili popraviti dokumente ili reformu i ovom obliku potpuno odbaciti
Na tragu toga, akademik Ježić rekao je da Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, kao i Ekspertna radna skupina nikome nisu odgovarali. Iščitao je i niz kritika iz recenzija objavljenih u publikaciji, naznačio kako je jasno da kurikulume nisu pisali pravi stručnjaci, a osvrnuo se i na međupredmetne sadržaje.
– Područje međupredmetnih sadržaja ostalo je najprikrivenije, a kako se tu radi o područjima građanskog i zdravstvenog odgoja, čovjek se doista pita nije li netko htio da to područje ostane najprikrivenije. Naime, to su područja u kojima naprosto elementarni demokratski standardi zahtijevaju poštivanje pluralizma, rekao je Ježić.
Zaključio je kako je potrebno reformu vratiti u ruke pravim ustanovama i stručnjacima ove države. Potom je akademik Kostović naglasio da se dokumenti trebaju popraviti ili da se reforma u ovom obliku mora u potpunosti odbaciti. Rekao je i kako je CKR imala jeftin populistički pristup, kroz elementarne marketinške poteze, poput proklamiranja lakših školskih torbi, dokidanja učenja napamet te općenitog rasterećenja djece u nastavi. Složio se kako je provođenje reforme potrebno prepustiti Ministarstvu, koje bi odgovorno stajalo iza procesa. Dodao je i kako je jedini dokument koji je on potpisao, upravo onaj objavljen u predstavljenoj publikaciji.
– Meni ne treba komunikacija s Ekspertnom skupinom. Ja bih trebao zapravo komunicirati s Milanovićem, jer on još uvijek vodi reformu, imenom i prezimenom, rekao je Kostović popraćen smijehom iz publike.
„Lakrdija nad lakrdijama“
Igor Čatić, umirovljeni profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, rekao je kako je CKR sve pretvorila u ishode učenja i dao kritiku na praktičare koji su na reformi radili.
– Svi se hvale kako su Cjelovitu kurikularnu reformu načinili praktičari. Tko ne zna kombinirati teoriju i praksu, nema uvjeta za razumijevanje, kazao je Čatić.
Akademik Vladimir Paar čitao je pak dijelove recenzija praktičara iz škola, objavljenih u publikaciji. Pritom se osvrnuo na, kako je rekao, popunjavanje tablica koje je od njih u procesu reforme bilo traženo, uz to, iščitajući iz jedne recenzije kako se radi o opasnom populističkom pamfletu. Bilo je tu i primjedbi na nedostatak stručnjaka iz STEM područja u Ekspertnoj radnoj skupini, na navodno rasterećenje gradiva, metodologiju koja je, prema recenzentima, nedostatna te na javni poziv za ERS koji nije bio uspješan.
Akademik Bermanec naglasio je okupljenima kako su na ovaj događaj bili pozvani i Neven Budak i Boris Jokić, no da se nisu odazvali, što je izazvalo salve smijeha u auli rektorata. Na to je iz publike netko s podsmjehom dobacio kako je Jokić večer prije bio na televiziji (op.a. gostovao je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno) pa da vjerojatno zato nije imao potrebu doći.
Magistar Ivica Đaković iz Osnovne škole Petra Zrinjskog i Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih radnika, rekao je kako je sedam međupredmetnih tema „lakrdija nad lakrdijama“.
– Traži se da se ti sadržaji, uz sve nastavne predmete, unesu u osnovnu i srednju školu i da se oduzme satnica od 10 do 12 ili 15 sati svakoga predmeta da se ti sadržaji provode. Traži se i da se u škole uključe takozvane nevladine, civilne udruge. Na jednome mjestu doslovno traže izvoditi djecu iz osnovnih škola u demonstracije protiv Vladinih odluka. Pazite, djeci je mjesto u školi. Budemo li ih potjerali na ulice, bojim se da ih više nećemo vratiti u škole, zaključio je Đaković.
Sporan izbor u ERS i odgovornost Ministarstva
Kroz PowerPoint prezentaciju, svoje viđenje problema s Cjelovitom kurikularnom reformom, iznio je i Matko Glunčić, predsjednik Povjerenstva za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja i, od jučer, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Rekao je kako je skoro 4.000 stranica kurikularnih dokumenata potpuno nefunkcionalno te da je on, koji se time bavi dvije godine, dosad uspio iščitati tek 3.000 stranica. Istaknuo je kako je izbor ERS-a bio sporan jer u ERS-u nije bilo stručnjaka iz STEM područja, hrvatskog jezika i povijesti. Isto tako, naglasio je i kako stručne radne skupine nisu bile osposobljene za rad te da on, primjerice, niti sam nije znao što su ishodi učenja (op.a. Glunčić je bio član Stručne radne skupine za Fiziku). Osvrnuo se na model izbornosti za koji tvrdi da je opasan za STEM područje te kako su tim modelom male sredine ugrožene u odnosu na velike. Kritiku je uputio i na stručnu raspravu o dokumentima jer je, kako kaže, velik dio dokumenata odbačen, a nije objašnjeno zašto. Smatra kako je stručnu raspravu potrebno iznova provesti.
– Jedino Ministarstvo znanosti i obrazovanja ima odgovornost, ovakve neke skupine nemaju odgovornost i mogu raditi što hoće, zaključio je Glunčić.
U raspravi je sudjelovala i Gordana Rusak, bivša predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.
– Spadam u onu skupinu heretika koje je trebalo spaliti na lomači u ono vrijeme kada je skupina od nekoliko desetaka tisuća ljudi, navodno, izašla na naš glavni trg. Moj glavni grijeh bio je valjda taj što Ekspertnu radnu skupinu nisam smatrala dovoljno ekspertnom, ili da ne budem gruba, uopće ekspertnom. Jedini moj grijeh je što sam tražila kroz saborski Odbor da se ta radna skupina upotpuni ljudima koji uistinu zaslužuju taj naziv, rekla je Rusak.
Dodala je kako je za nju proširenje ERS-a bila logična i normalna stvar te kako taj njen zahtjev nije imao ideološku, već stručnu podlogu.
Impuls s jučerašnjeg skupa je očito bio jak jer se na njega referirao i sam premijer Andrej Plenković.
PVRH @AndrejPlenkovic: Reforma obrazovanja treba biti uključiva i pluralistična, uz doprinos hrvatske akademske zajednice i HAZU-a.
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) November 25, 2016
Jokić: Ovo je zemlja koja ubije najvećeg optimista
S druge pak strane, gostujući na N1 televiziji i referirajući se na predstavljanje spomenute publikacije, Boris Jokić rekao je kako se radi o skupini ljudi koja ima legitimno pravo reći što misli, no da je problematično što se radi o primjedbama iz 3. mjeseca ove godine, nakon čega su dokumenti izmijenjeni, potom su prošli javno savjetovanje te da sve ukazuje na to da su dokumenti kvalitetni.
– Ovo je zemlja koja ubije najvećeg optimista. Mi smo počeli raditi još prije na tome, imate i ideje iz 90-ih onih koji su to pokušali napraviti. Mi smo to pokušali napraviti vrlo široko, uključili smo sve. Ja i svi ti ljudi htjeli smo doprinijeti onim što najbolje znamo, a to je struka. Mi smo ovo napravili stručno, visoko stručno. Ovime se ne bi posramila niti jedna zemlja, ali politička situacija je uspjela ubiti nešto jako vrijedno, rekao je Jokić za N1.
