Diskriminacija u obrazovanju na svakom koraku: Oštećeni maturanti, siromašni i studenti stručnih studija
Pučka pravobraniteljica objavila je izvješće za prošlu godinu u kojem, između ostalog, problematizira i niz pritužbi za diskriminaciju u sustavu obrazovanja. Ima svega, od nepovoljnih uvjeta za one slabijeg socio-ekonomskog statusa, sustavnog diskriminiranja diplomanata stručnih studija pa do opće neorganiziranosti sustava. Izdvojili smo ono najvažnije.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović | Screenshot: N1
Lora Vidović, Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske objavila je izvješće za 2020. godinu. Detaljno smo iščitali dio o pritužbama za diskriminaciju koje se odnose na mlade i obrazovanje.
Pandemija i visoko obrazovanje
Pritužbi za diskriminaciju u sustavu visokog obrazovanja nije bilo puno. Kako ističe Pravobraniteljica, većinom su se odnosile na proceduru upisa u više godine studija, odnosno način izračuna ECTS bodova. Iz tog su razloga iz njenog ureda studente najčešće upućivali da se obrate sveučilištima, uzevši u obzir da ona provode nadzor nad provedbenim aktima svojih sastavnica.
Nekoliko pritužbi odnosilo se i na način organizacije rada i nastave na visokim učilištima u doba pandemije koronavirusa, koja je uvelike obilježila cijelu prošlu godinu. Pravobraniteljica Vidović ističe kako neka visoka učilišta nisu pravovremeno uspostavila adekvatnu komunikaciju prema studentima, zbog čega su studenti nailazili na poteškoće u ispunjavanju svojih obveza. Tu se posebno ističe kašnjenje obavijesti o terminima ispitnih rokova te način njihove izvedbe. Neizvjesnost u pogledu nastave i ispita osobito je otežavala situaciju studentima koji studiraju izvan mjesta prebivališta zbog plaćanja stanarine u stanovima u kojima borave.
“S obzirom da su visoka učilišta, sukladno epidemiološkim preporukama, periodički uvodila online nastavu, studenti su nastavili plaćati visoke najamnine stanova, iako u duljim razdobljima nisu u njima boravili. Uzimajući u obzir daljnju neizvjesnost odvijanja nastavnog procesa tijekom epidemije, bilo bi korisno razraditi model subvencioniranja studentskih troškova najma privatnog smještaja, u vremenu u kojem tijekom trajanja akademske godine ne borave u unajmljenim stanovima”, stoji u izvješću pravobraniteljice.
U izvješću je među primjerima dobre prakse Pravobraniteljica istaknula riječko sveučilište zbog dobrih mehanizama i brze reakcije u vezi organizacije nastave u okolnostima otežanim pandemijom. Pitanje najamnina i nezavidnog položaja u kojemu su se našli oni koji studiraju izvan prebivališta portal srednja.hr detaljno je problematizirao pred početak ove akademske godine, o čemu više možete pročitati ovdje.
Oštećeni siromašniji studenti
Neke pritužbe za diskriminaciju u visokoškolskom sustavu odnosile su se i na prepreke koje su se određenim studentima našle na putu do diplome. Ukratko, najviše su pogođeni studenti slabijeg socio-ekonomskog statusa, a kako ističe Pravobraniteljica, dobro to oslikava primjer studenta “koji je s ostvarenih 127 ECTS bodova, zbog teških materijalnih prilika morao prekinuti studij, a nakon toga ga, zbog pravila fakulteta, nije mogao nastaviti u statusu izvanrednog studenta”. Visoka učilišta, dalje navodi, neovisno utvrđuju pravila studiranja pa u nekim situacijama “bez obrazloženja onemogućavaju studentima ponovni upis istog studijskog programa, čime su posebno teško pogođeni studenti slabijeg imovnog stanja, kojima je ionako otežan pristup visokom obrazovanju”.
NOVCA NEMA ZA ONE BEZ OSNOVNE ŠKOLE
“Ekstremni primjer diskriminacije temeljem obrazovanja, ali i višestruke diskriminacije, predstavlja Odluka Općine Drnje o jednokratnoj novčanoj potpori povodom rođenja djeteta. Kako je njome propisano, ovo pravo ostvaruju roditelji s prebivalištem u Općini, koji nisu kažnjavani niti se protiv njih vodi kazneni postupak, uz uvjet završene najmanje osnovne škole. Onemogućujući ostvarivanje prava ovu pomoć osobama koji nemaju završenu osnovnu školu, izravno ih se diskriminira temeljem obrazovanja. Međutim, riječ o općini sa značajnim brojem Roma koji u iznadprosječnom postotku nemaju završenu osnovnu školu pa ih se ovime neizravno diskriminira i temeljem etniciteta”, navodi Pravobraniteljica.
Generalno, Pravobraniteljica donosi zaključak da visokoškolski sustav nema adekvatan pravni okvir za razvoj novih načina podučavanja pa ga je, shodno tomu, potrebno reformirati. Treba, dodaje, usvojiti nove standarde koji bi definirali ključne elemente studiranja u online okruženju. Iako je Ministarstvo znanost i obrazovanja u lipnju prošle godine predložilo Akcijski plan za provedbu online nastave, Pravobraniteljica zaključuje da je “nužno pristupiti sveobuhvatnoj prilagodbi pravnog okvira za novi – mješoviti model odvijanja nastavnog procesa u području visokog obrazovanja.
Pravobraniteljica je donijela i dvije preporuke vezano za visoko obrazovanje. Preporučila je Ministarstvu znanosti i obrazovanja da izradi model subvencioniranja najma privatnog smještaja studentima koji borave u unajmljenim stanovima tijekom akademske godine; a Ministarstvu i sveučilištima da izrade pravni okvir mješovitog modela nastave.
Pritužbe oko državne mature
Određen broj pritužbi odnosio se i na način održavanja državne mature. Maturanti do zadnjeg trena nisu znali kako će polagati državnu maturu i koji će se predmeti uopće pisati. Podsjetimo, bivša resorna ministrica Blaženka Divjak nešto više od mjesec dana prije početka nastave davala je kontradiktorne poruke. Prvo je govorila da se zbog epidemiološke situacije neće pisati izborni, a onda je nakon nekoliko tjedana i golemog pritiska javnosti obznanjeno da će matura, poštujući mjere, izgledati kao i prethodnih godina, a učenici su imali prilike polagati sve predmete koje žele.
Osim toga, pravobraniteljica Vidović u izvješću ističe kako je uobičajeno da brojni maturanti imaju potrebu za organiziranim pripremama za državnu maturu. Međutim, kako su epidemiološke mjere smanjile dostupnost besplatnih priprema u školi, to je rezultiralo u smanjenoj jednakosti obrazovnih mogućnosti učenika strukovnih škola i nižeg ekonomskog statusa, koji se na njih oslanjaju. “Pohađanje naplatnih tečajeva privatnih tvrtki vezano je uz materijalno stanje obitelji i u njima sudjeluje 21,4% učenika čiji prihodi kućanstva ne prelaze 5.000 i 49,4% onih s prihodima iznad 15.000 kn, tako da učenici istog školskog uspjeha iz različitog ekonomskog okruženja u stvarnosti nisu imali jednake mogućnosti pohađati pripreme koje olakšavaju upis na studij”, stoji u izvješću Pravobraniteljice.
Pravobraniteljica dodatno argumentira razliku između gimnazijalaca i strukovanjaka kad je u pitanju polaganje mature. Gimnazijalci imaju mogućnost, piše, da odaberu nižu razinu ispita i tako završe srednju školu polaganjem sadržaja koji je lakši i opsegom manji od onoga koji su obrađivali u školi i što su naučili tijekom četiri godine gimnazijskog obrazovanja. Strukovnjaci , pak, i za nižu razinu moraju uložiti dodatne napore. “Državna matura je tako uglavnom prilagođena gimnazijalcima, ne vrednujući posebna znanja i vještine koje se stječu tijekom strukovnog obrazovanja, ali i zanemarujući da na odabir srednjoškolskog obrazovanja često utječu i faktori koji nisu vezani uz trud i sposobnosti, već uz druge karakteristike na koje učenik nema utjecaja”, stoji u izvješću. Ovdje svakako valja naglasiti da gimnazijalci, kako bi završili srednju školu, moraju položiti obvezne predmete državne mature – hrvatski, matematiku i prvi strani jezik – dok strukovnjaci svoje obrazovanje završavaju obranom maturalnog rada. Za većinu visokih učilišta, međutim, potrebni su položeni ispiti državne mature.
Diskriminacija pripravnika
“Zbog neprovođenja mjere ‘Pripravništvo’ veliki broj njih u području obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva, ostalo je u evidenciji nezaposlenih HZZ-a te im je, uz ograničenja zapošljavanja u javnim službama, onemogućeno uključivanje u tržište rada. To je gotovo apsurdno u djelatnostima u zdravstvu, s obzirom na povećanu potrebu za zdravstvenim djelatnicima tijekom epidemije”, stoji u izvješću pravobraniteljice Vidović. I tu smo priču, podsjetimo, detaljno pratili. Objavili smo pismo nezadovoljnih mladih zdravstvenih djelatnika, kao i sramotne oglase za poslove u ljekarnama bez plaće.
Status zdravstvenog radnika, ističe u svom izvješću pravobraniteljica Vidović, dodijeljen je velikom broju visokoobrazovanih nezdravstvenih stručnjaka koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u vodi dijagnostike i liječenja. Međutim, njihovo se obrazovanje ne vrednuje adekvatno Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, pa se njihove plaće i dalje obračunavaju po nižim koeficijentima, određenima za nezdravstvene djelatnike u zdravstvu, neovisno o vrsti i razini obrazovanja.
“Diskriminaciju temeljem obrazovanja smo utvrdili u postupku izdavanja licence za rad iz nadležnosti strukovne komore, koja se mimo zakonskih ovlasti upustila u procjenu verificiranog programa prekvalifikacije i na njemu stečene kvalifikacije. Zbog propitivanja prihvatljivosti obrazovanja koje je verificirano javnom ispravom (svjedodžba o završenom obrazovanju u programu obrazovanja odraslih), pritužitelju je duže vremena uskraćivana licenca za rad zbog vrste završenog obrazovnog programa, što predstavlja, uz prekoračenje dodijeljene javne ovlasti, i diskriminaciju temeljem obrazovanja”, piše Pravobraniteljica.
Stručni inženjeri ne mogu dobiti licencu
Prema izvješću, diskriminirani su se našli i studenti stručnih studija, i to nevezano za kvalifikacijski okvir i razine kojima se prošle godine zakonski smještala njihova stečena diploma i kvalifikacija. Diskriminacija se uglavnom svodi propise koji često onemogućavaju upis diplomanata stručnih studija u strukovne komore. Ako to nije opravdano legitimnim ciljem, ističe pravobraniteljica Vidović, navedeno predstavlja “sustavnu diskriminaciju temeljem obrazovanja”.
“Primjerice, Zakon o Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta kao inženjera definira samo osobu koja je završila sveučilišni studij, čime ne dopušta izdavanje licence onima koji su završili stručni studij. Unatoč obećanju da će se to ispraviti u što kraćem roku, ovo još jednom potvrđuje kako su studenti stručnih studija često u nepovoljnijem položaju na tržištu rada”, navodi se u izvješću.
Zbog svega gore navedenog, pravobraniteljica Vidović izdaje preporuke: Ministarstvu zdravstva i MZO-u, da u suradnji sa strukovnim komorama predlože i provedu potrebna poboljšanja propisa u cilju učinkovitog vršenja javnih ovlasti strukovnih komora; HZZ-u, da osigura provedbu mjera za poticanje zapošljavanja mladih, posebice u reguliranim profesijama, kako bi se osiguralo njihovo pravovremeno uključivanje u tržište rada; te opet Ministarstvu zdravstva, da predloži izmjenu propisa kako bi se nezdravstvenim radnicima zaposlenim u sustavu zdravstva osigurala plaća jednaka onoj zdravstvenih radnika.
Podsjetimo, prije nekoliko dana došao je kraj jednom dijelu muka studenata stručnih studija kada je Hrvatski sabor izglasao promjene Zakona kojima se njihove stručne kvalifikacije stavljaju na istu razinu sa sveučilišnima, a tek simbolično odjeljuju na podrazinama uz kratice st. i sv. za stručne i sveučilišne kvalifikacije.
