Djeca oboljela od raka uskoro bi mogla imati dostupnije liječenje: EU parlament glasa početkom nove godine
Na posebnom odboru Europskog parlamenta usvojeno je izvješće o liječenju raka u EU. To bi hrvatskih građanima, pa i onim najmlađim onkološkim pacijentima, moglo olakšati liječenje i dijagnostiku u drugim državama članicama. Osim toga, neki od naših europarlamentaraca povukli su pitanje zajedničke nabave lijekova za rijetke bolesti.
Foto: Unsplash; National Cancer Institute
Tekst sa 166 amandmana koji će, ako ih početkom nove godine izglasa Europski parlament, olakšati liječenje raka kod hrvatskih građana, posebno onih najmlađih onkoloških pacijenata, usvojen je na sjednici Posebnog odbora za borbu protiv raka (BECA). Spomenute amandmane predložio je hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol, a tiču se jačanja Europe u borbi protiv raka.
Naši ljudi moći će se lakše liječiti u inozemstvu
Posljednja tri mjeseca, kako je istaknuo u najavi, Sokol je s izvjestiteljem u sjeni Europske pučke stranke (EPP), sudjelovao je u pregovorima s ostalim političkim grupama. Pregovori su rezultirali kompromisnim amandmanima koje će, nakon BECA odbora, nadano prihvatiti i Europski parlament na plenarnoj sjednici početkom iduće godine.
– EU svojim građanima jamči prekograničnu zdravstvenu zaštitu te otvara mogućnost za liječenje u inozemstvu. Usvajanjem ovog Izvješća, hrvatski pacijenti će moći na jednostavniji način vršiti dijagnostiku, ali i liječiti se u inozemstvu. Potrebno je povećati investiranje u zdravstvenu infrastrukturu putem kohezijske politike da bi se doista smanjile razlike u kvaliteti liječenja diljem EU, odnosno da bi se omogućio jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti svim našim građanima koji zaslužuju pravedniji i kvalitetniji zdravstveni sustav. Hrvatski građani moraju imati jednak pristup zdravstvenim uslugama i kvalitetnim programima prevencije i ranog otkrivanja karcinoma kao i građani najrazvijenijih zemalja i na tome radim od prvog dana mandata, rekao je Sokol.
‘Nedjednakosti u liječenju raka treba svesti na minimum’
Jedna od stvari koje Sokol posebno napominje, a tiče se amandmana usvojenih u izvješću, je proširenje zajedničke javne nabave skupih lijekova za liječenje raka i rijetkih bolesti. Na taj će se način, kazao je, sniziti cijene i ojačati pregovarački položaj ‘manjih i slabije razvijenih država članica, poput Hrvatske’.
– Uvjeren sam da Izvješće predstavlja dodatni doprinos Europskom planu za borbu protiv raka koji je objavljen u veljači ove godine. Plan je prvenstveno zasluga Europske pučke stranke (EPP) te sada imamo sveobuhvatni program mjera koje obuhvaćaju prevenciju, rano otkrivanje, zdravstvenu skrb i kasniju zaštitu svih oboljelih od raka, naglasio je Sokol.
Zaključio je kako se nejednakosti u prevenciji i liječenju raka među članicama EU moraju svesti na minimum. Rješenje vidi, jednim dijelom, u dobrim programima edukacije o prevenciji raka, poput educiranja da se šansa za obolijevanja od raka može značajno umanjiti uklanjanjem rizikofaktora poput pretilosti, cigareta, fizičke neaktivnosti, nečistog okoliša i slično.
Teško je nabaviti lijekove za rijetke bolesti
Jedna od važnijih priča koje smo pratili ove godine tiče se – cistične fibroze. Još jedne rijetke, multisistemske bolesti koja prvotno napada pluća i koja bez adekvatnih lijekova vodi do smrti u mladosti. Konkretno, životni vijek oboljelih je tridesetak, četrdeset godina, a većina ih umre od zatajenja pluća. Ispričala nam je to Anja Privara, 27-godišnja molekularna biologinja, koja se godinama borila da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odobri lijek Kaftrio za liječenje te teške bolesti.
– Mi smo osobe sa stopostotnim invaliditetom. Do sada se cistična fibroza liječila samo simptomatski, znači terapijom koja pokušava bolest što duže držati pod kontrolom. Unazad desetak godina na tržištu su se pojavili lijekovi koji djeluju na sam uzrok bolesti. Zadnji od njih, i najučinkovitiji, je Kaftrio. Kaftrio zaustavlja progresiju bolesti. Osobe koje su bili kandidati za transplantaciju nakon primjene lijeka se skidaju s liste, a oni koji su koristili kisik praktički ga više i ne koriste, ispričala nam je tada Anja.
Bez obzira na sve benefite, njihove je zahtjeve za ovim lijekom HZZO odbijao tri puta, nakon čega su pokrenule najjaču do sada kampanju. Ta je kampanja konačno sredinom listopada rezultirala odobravanjem spasonosnog lijeka kojim će, kako su istkanuli inicijatori inicijative, biti spašeno 150 mladih života u Hrvatskoj. Više o tome možete pročitati ovdje.
