‘Djeca zlostavljače nose u džepovima’: Ovo je sve što trebate znati o online zlostavljanju

Cyberbullying, osvetnička pornografija, ucjenjivanje, phishing. Sve su to pojave kojima su djeca, danas više no ikad, uslijed razvoja tehnologije, svakodnevno izložena. Povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta razgovaramo sa stručnjacima iz Centra za sigurniji internet (CSI), a oni nam objašnjavaju sve što treba znati glede online zlostavljanja, kako na njega reagirati, kako se zaštititi, bilo da ste roditelj ili da sami proživljavate nasilje.

Foto: Unsplash; Christin Hume

Centar za sigurniji internet organizacija je koja na nacionalnoj razini pruža podršku djeci, mladima i odraslima koji su žrtve online zlostavljanja. Imaju svoj hotline, dosta mrežnih resursa, a svake godine, pa tako i ove 8. veljače, povodom Dana sigurnijeg interneta provode brojne aktivnosti. Povodom tog važnog dana za današnju djecu, koja su de facto rođena s mobitelima i računalima u rukama, konstantno spojeni na internet pa tako i više no ikad izloženi negativnim pojavama, razgovaramo sa stručnjacima iz CSI-a. Ovu smo temu obradili u obliku Q&A teksta, gdje možete vidjeti sva esencijalna, bitna pitanja i odgovore stručnjaka.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Jeste li znali da je više od 30% hrvatskih srednjoškolaca svjedočilo kako njihovi vršnjaci potajno fotografiraju druge osobe u situacijama kada su gole, neprimjereno odjevene ili za vrijeme određene seksualne radnje i kada su te fotografije objavili na internetu? Ovo je samo dio rezultata provedenog istraživanja pod nazivom DeShame, prvog sustavnog međunarodnog istraživanja o rizičnim ponašanjima srednjoškolaca te izloženosti štetnim sadržajima i seksualnom uznemiravanju u online okruženju. Hrvatska je četvrta zemlja nakon Danske, Mađarske i Ujedinjenog Kraljevstva u kojoj se ovo istraživanje provelo, a vodili su ga Centar za sigurniji Internet i Pravni fakultet u Zagrebu u suradnji sa srednjim školama na području cijele Hrvatske. Rezultate istraživanja će predstaviti 8. veljače na Dan sigurnijeg interneta govornici iz navedenih organizacija, ali iz korporotavnih komunikacija A1, koji je partner na ovom projektu.

Čemu su djeca i mladi izloženi na internetu?

Djeca i mladi Internet koriste za komunikaciju s prijateljima, za skidanje i pregledavanje raznih sadržaja, za pretraživanje sadržaja za školu i učenje, a u posljednje gotovo dvije godine i za online nastavu. Uz mnoge dobrobiti interneta, nažalost javljaju se i određene opasnosti i rizici poput narušavanja privatnosti, online uznemiravanje, vrijeđanje i negativni komentari na društvenim mrežama te drugi oblici nasilja putem interneta.

Koliko je učestao cyberbullying?

Danas djeca svoje zlostavljače nose u džepovima, a publika kojoj je dostupan sadržaj nastao cyberbullyingom sada je puno šira. To više nije razred – sada je to cijela škola ili cijeli grad. Nasilje na internetu je svaka zlonamjerno i ponavljano korištenje interneta kao komunikacijskog sredstva kako bi se nekome nanijela šteta, odnosno kako bi se najčešće neko dijete ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se zlostavljalo na neki drugi način. Ono može uključivati slanje uvredljivih, prijetećih anonimnih poruka, poticanje mržnje, nasilne napade na privatnost (otkrivanje osobnih informacija o drugima, „provaljivanje“ u tuđe e-mail adrese), kreiranje i objavljivanje sadržaja koji sadrži priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima, širenje nasilnih i uvredljivih komentara, izlaganje dobi neprimjerenim sadržajima i seksualno namamljivanje.

Zašto je cyberbullying problem?

Za razliku od nasilja „licem u lice“, kod cyberbullyinga počinitelj može biti anoniman i skrivati se iza nadimka, izmišljenog ili lažnog profila, izmišljene adrese elektroničke pošte, kao i iza nepoznatog broja. No ako i nije anoniman, počinitelj često nema uvid u posljedice svojeg postupanja kod žrtve nasilja. Odnosno ne može vidjeti kako se žrtva nasilja osjeća ili ponaša. Neke od najčešćih posljedica nasilja putem interneta su anksioznost, depresija, socijalna izolacija, uznemirenost nakon korištenja računala ili mobitela, manjak samopoštovanja, lošiji školski uspjeh, narušeno zdravlje te kao najekstremnija posljedica suicid. Elektroničko nasilje može ostaviti teške i dugotrajne posljedica upravo iz razloga jer se može pojaviti u bilo koje vrijeme i bilo gdje u virtualnom svijetu.

Prijavljuje li se često online zlostavljanje?

Obično se roditelji i djeca javljaju radi zabrinutosti oko ponašanja na internetu među vršnjacima i tada kroz razgovor vidimo da je došlo do određenog nasilja kada po potrebi reagiramo i uključujemo i policiju na način da prijavljujemo nasilje – posebice ako se radi o prijetnjama, online seksualnom uznemiravanju ili ucjenama. Među najvećim brojem poziva na savjetodavnu liniju Centra za sigurniji internet upravo su različiti oblici nasilja na internetu – od vršnjačkog izoliranja u razrednim online grupama do širenja i dijeljenja eksplicitnih seksualiziranih sadržaja bez dozvole, uznemiravanje i prijetnje. Voljeli bismo da je takvih poziva što manje i da je to odraz toga da se nasilje na internetu smanjilo ili se ne događa, ali nažalost i posljednje istraživanje koje je Centar za sigurniji Internet proveo pokazuje da su djeca i mladi nepovjerljivi prema odraslima u svojoj okolini kada se radi o ovoj vrsti nasilja te se teško povjeravaju oko ovakvih problema iz straha od reakcije odraslih i posljedica nakon što kažu što se dogodilo. Najveći strah obično je da će ostati bez mobitela ili interneta ako se povjere roditeljima. Stoga treba imati na umu da broj prijava odražava samo broj onih koji su se odvažili potražiti pomoć, a ne stvarni broj onih koji su bili žrtve nasilja.

Koji su najteži oblici nasilja na internetu?

Svaki oblik nasilja na internetu je težak sam po sebi i na djecu i mlade može imati različite posljedice te je stoga na svaki oblik nasilja koji kod žrtve donosi osjećaj uznemirenja, straha, odbačenosti, depresije ili anksioznosti treba odmah reagirati. Prijaviti počinitelja i pružiti djetetu pomoć i podršku. Upravo zato mi u Centru za sigurniji Internet naglašavamo koliko je važno da prvenstveno roditelji, a onda i svi koji rade s djecom i mladima ili su u direktnom kontaktu s njima, vode otvoreni razgovor o izazovima na internetu. Ukoliko se s djetetom uspostavi odnos povjerenja i ukoliko mu pokažemo da smo zainteresirani čuti koje to sadržaje dijete gleda na internetu, s kime ih dijeli i na koji način, djeca će nam se i povjeriti ukoliko se dogodi nešto loše.

Koje su prepreke u kaznenom progonu počinitelja?

Najveća prepreka definitivno je smanjena mogućnost iznošenja dokaza ili nedostatak dokaza da je osoba uistinu počinitelj cyberbullyinga. Često se govori o tome kako su kaznena djela počinjena na štetu djece na internetu teško dokaziva, odnosno teško je pribaviti dokaze i izreći u konačnici i presudu počinitelju. Također, počinitelji često imaju mnogo korisničkih adresa i uređaja putem kojih čine ovakva kaznena djela te je teško i ući u trag svim sadržajima te ih na kraju i ukloniti. Zato apeliramo na roditelje i učenike da u takvim situacijama naprave snimke sadržaja ili prijave nasilje i/ili neprimjeren sadržaj putem našeg Hotline obrasca – usluge Centra za sigurniji internet: http://csi.hr/hotline/

Kako zaštititi dijete kao roditelj?

Najvažnije je imati otvoren odnos s djetetom i razgovarati o svim ovim problemima koji se mogu pojaviti prilikom korištenja interneta. Često nas roditelji pitaju koliko vremena dnevno je u redu da dijete provede na internetu igrajući igrice, gledajući različite sadržaje ili u komunikaciji na društvenim mrežama. Postoje brojne preporuke o ograničenjima vremena provedenog pred ekranima za djecu različitih uzrasta, no ono što bismo mi naglasili je da je osim kvantitete, bitna i kvaliteta sadržaja. Danas su nam na internetu dostupni različiti sadržaji putem kojih možemo proširivati svoja znanja, a svatko od nas treba izgraditi zdravi odnos s tehnologijom. Dakle, osim količine vremena važno je i koristimo li Internet kako bismo postigli određene ciljeve, usavršili neke vještine ili naučili nešto novo. Također, naglašavamo i važnost razgovora s djecom o sigurnom korištenju interneta.

Što učenici trebaju znati?

Učenicima bi poručili da na društvenim mrežama postoje različiti izazovi, neki su u dobre svrhe, neki su zabavni, dok su neki ponižavajući i štetni. Važno je uvijek promisliti prije nego nešto objavite ili snimite – jeste li svjesni koje su sve moguće posljedice? Želite li da ta objava/video bude dostupna i vašem poslodavcu za 10 godina? Je li to nešto što bi napravili bez da razmišljate što će drugi reći? Znate li tko su svi ljudi koji bi pogledali sadržaj koji objavite? Biste li bili spremni to ponoviti ili se na taj način prikazati/ponašati uživo pred svim učenicima svoje škole, nastavnicima, profesorima, svojim i tuđim roditeljima? Bili svjesni ili ne, nepromišljenim objavama upravo to činite. Sva pravila u stvarnom životu jednako vrijede i u online svijetu!

Ukoliko ste žrtva ili svjedok online zlostavljanja, nasilja, cyberbullyinga, možete se obratiti na besplatni broj Centra za sigurniji internet 0800 606 606 ili putem mail adrese [email protected]