Djeca žrtve seksualnog nasilja u Hrvatskoj su loše zaštićena: Pravobraniteljica traži da se osnuju centri za njih
Ovoga petka, a već osmu godinu zaredom, obilježava se Europski dan zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja. Tom je prigodom pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević upozorila da u Hrvatskoj programi prevencije seksualnog zlostavljanja nisu jednako dostupni svoj djeci. Ističe i da nemamo kvalitetna zakonska rješenja za zaštitu djece od kontakta s pravomoćno osuđenim počiniteljima seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja.
Ilustracija: Unsplash
Europski dan zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja obilježava se ovoga petka, s ciljem podizanja svijesti o važnosti sprečavanja seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece. Namjera je i potaknuti vlade i nadležne sustave u državama da preispitaju jesu li doista uložili maksimalne napore i iskoristili sve postojeće resurse kako bi omogućili djelotvornu i sustavnu zaštitu djece.
Nema kvalitetnog zakona za zaštitu djece od kontakta s osuđenim počiniteljima seksualnog nasilja
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević ističe kako je ovo prilika da se podsjetimo na postignuto, ali i da, prije svega, sagledamo probleme i izazove koji su pred nama.
– Iako seksualno nasilje nad djecom redovito nailazi na bezrezervnu osudu i zgražanje, svaki novi slučaj nanovo razotkriva slabosti u sustavu zaštite djece, na koje i Ured pravobraniteljice za djecu kontinuirano upozorava te poziva na njihovo rješavanje. Problemi na koje posebno ukazujemo su brojni: programi prevencije seksualnog zlostavljanja nisu jednako dostupni svoj djeci, nema kvalitetnih zakonskih rješenja za zaštitu djece od kontakta s pravomoćno osuđenim počiniteljima seksualnog nasilja, te za zaštitu od seksualnog uznemiravanja; predugi sudski postupci i neodgovarajući tretman djeteta žrtve; nejednaka dostupnost kvalitetnih programa pomoći i podrške za djecu-žrtve seksualnog zlostavljanja; pa sve do skandaloznih sudskih presuda, senzacionalističkog medijskog praćenja i narušavanja privatnosti djeteta-žrtve, ističe u pismu javnosti Pirnat Dragičević.
Pozitivne pomake, navodi dalje, pozdravlja i smatra da su oni i ‘rezultat i upornih aktivnosti Ureda pravobraniteljice za djecu’. No, naglašava da se cjelovita zaštita djece ne može postići samo izmjenama kaznenog zakonodavstva.
– Zato se već dulje vrijeme zalažemo za donošenje posebnoga zakona kojim bi se, po uzoru na druge europske države, zaštitilo djecu od kontakta s osobama koje, zbog svoje kriminalne prošlosti, mogu predstavljati ugrozu za njih. Drago nam je što je naša dugogodišnja inicijativa nedavno napokon prihvaćena, te je Ministarstvo pravosuđa i uprave za sljedeću godinu najavilo izradu takvoga propisa. Njime bi se trebali propisati uvjeti za rad i kontakt s djecom u svim područjima života djece, uključujući i ona koja zasad nisu regulirana, poput rada udruga, trgovačkih društava, kampova za djecu, igraonica, tečajeva i sličnih aktivnosti za djecu, piše pravobraniteljica.
Pravobraniteljica traži posebne centre za djecu žrtve seksualnog nasilja
U pismu javnosti otkriva i da je njen ured Vladi predložio da, po uzoru na skandinavski model Barnahusa ili ‘Dječje kuće’, osnuje interdisciplinarne regionalne centre za djecu žrtve u kojima se na jednom mjestu dijete može saslušati, liječnički pregledati u forenzičke svrhe, temeljito procijeniti njegove individualne potrebe, izraditi individualni plan zaštite djetetove sigurnosti te mu se mogu pružiti sve potrebne terapijske usluge.
– To je mjesto na kojem stručnjaci dolaze k djetetu, umjesto da dijete mora odlaziti k njima na različite lokacije, te svaki put iznova opisivati nasilje koje mu se dogodilo i ponovno ga proživljavati – što ga sve dodatno traumatizira, navodi pravobraniteljica Pirnat Dragičević.
Pojašnjava i da je osiguranje djetetu prilagođenog pravosudnog postupka, kroz Barnahus model, središnja tema ovogodišnjeg obilježavanja Europskog dana zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.
– Barnahus je vodeći europski model zaštite prava i interesa djece koja su doživjela seksualno zlostavljanje, koji je u cijelosti prilagođen djeci. Taj jedinstveni pristup okuplja sve relevantne službe pod jednim krovom, kako bi se izbjegla ponovna viktimizacija djeteta tijekom istrage i sudskog postupka, da bi se osigurao koordinirani i učinkoviti odgovor na nasilje koje je dijete doživjelo, te djetetu pružila podrška i pomoć, uključujući medicinsku procjenu i liječenje, u okruženju sigurnom za djecu. Takav model zaštite djeteta žrtve nužno je što prije uspostaviti i u Hrvatskoj za što se snažno zalažemo, zaključuje Pirnat Dragičević.
Ako si žrtva zlostavljanja ili misliš da se ono događa nekome koga poznaješ, slučaj možeš prijaviti policiji putem aplikacije Red Button na ovoj poveznici. Ukoliko hitno trebaš pomoć ili intervenciju policije, nemoj slati poruku putem ove aplikacije – umjesto toga odmah nazovi policiju na broj 192 ili obavijesti odraslu osobu u koju imaš povjerenje da nazove policiju ili s tobom dođe u najbližu policijsku postaju gdje možeš zatražiti pomoć policije.
Ako ste žrtva nasilja ili zlostavljanja, bilo obiteljskog, vršnjačkog ili od strane treće osobe možete se javiti i Hrabrom telefonu na 116 111 (za djecu), odnosno na 0800 0800 (za mame i tate). Informacije o postupku prijave možete dobiti na besplatnoj i anonimnoj liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja na 116 006 koja je otvorena svaki dan od 0 do 24 sata. Potonja, napomenimo, radi samo s odraslima.
U slučaju da vi ili netko koga znate ima suicidalne misli ili je žrtva cyberbullinga i druge vrste nasilja, možete se obratiti psihološkom centru TESA. Psihološko savjetovanje je dostupno putem telefona za psihološku pomoć na 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 do 22 sata
