Dobna diskriminacija: Ne mogu dobiti posao jer nemaju radnog iskustva! A gdje da ga steknu?
Tema brojnih razgovora perspektivnih mladih ljudi se često puta svodi oko već svima poznate uzrečice ‘s faksa na burzu’. Mladi teško nalaze posao, jer nemaju potrebno iskustvo pa njihove prijave završavaju u virtualnim koševima za smeće. S dobnom diskriminacijom susreće se veliki broj diplomiranih i sposobnih mladih ljudi, koji nisu upoznati s važećim zakonima. Zbog općeg stanja u društvu i državi mnogi se niti ne žale, jer smatraju da s time neće ništa postići osim, već samo izgubiti vremena i energije.
Tijekom traženja posla u Hrvatskoj mnogi mladi su se susreli s dobnom diskriminacijom. Zbog svog neiskustva oni teško nalaze posao iako su diplomirali u struci i spremni su dugo raditi uz manju plaću uz mogućnost kasnijeg napredovanja. Istraživanje ‘Diskriminacija mladih na radnom mjestu’ koje je provela Mreža mladih Hrvatske pokazuje da se čak 36 posto mladih susrelo s dobnom diskriminacijom.
NepoDOBnost česta prepreka kad mladi traže posao
Radno iskustvo koje mnogi poslodavci traže za neka pripravnička zanimanja onemogućava mlade da se zaposle jer nemaju potrebno iskustvo, a nemaju ga gdje steći.
Takvo gotovo bespotrebno traženje iskustva nije dozvoljeno, jer zakon dopušta iznimku u traženju dodatnog iskustva ako je potrebno da se zaposli netko na vodeću poziciju, no u posljednje vrijeme u Hrvatskoj poslodavci za svako radno mjesto traže barem godinu ili dvije iskustva.
– Nažalost takvo je stanje na tržištu da poslodavci imaju jaku pregovaračku moć, a mnogi mladi ne znaju svoja prava, kazao nam je Nikola Buković iz Mreže mladih Hrvatske.
Anonimna on line anketa koju je prošle godine proveo Institut za razvoj tržišta rada i to na 3200 mladih i 75 poslodavaca pokazao je se više od trećine mladih u Hrvatskoj susrelo s dobnom diskriminacijom tijekom traženja posla.
Dobila posao, no poslodavac se predomislio
Sličnu situaciju imala je i 24-godišnja djevojka iz Zagreba, koja dugo nije mogla pronaći posao upravo zbog iskustva koje su tražili poslodavci na razgovorima za posao. Iako je djevojka koja je htjela ostati anonimna, imala godinu dana iskustva u marketingu i diplomu s Ekonomskog fakulteta, posao nikako nije mogla pronaći.
– U jednoj jakoj zagrebačkoj reklamnoj agenciji tražili su ‘account managera’ i u prijavi je pisalo da moram imati godinu dana iskustva u marketingu u bilo kojoj vrsti tvrtke. Ja sam sve navedeno imala, pa sam se javila na natječaj i ušla sam u uži krug, počinje svoju priču.
Nakon što joj je javljeno da je dobila radno mjesto, nakon toliko traženja posla i brojnih razgovora, ova djevojka bila je presretna. Još su joj iz nove tvrtke trebali samo provjeriti visinu plaće.
Međutim nakon nekoliko dana dobila je odbijenicu putem maila.
U nastavku vam donosimo odgovor te agencije.
„U tijeku procesa odabira dogodilo se povećanje obujma posla zbog kojeg smo primorani tražiti osobu koja ima minimalno godinu ili dvije radnog iskustva u marketinškoj agenciji. Ostavila si doista sjajan dojam te bih te svakako imala u vidu ako u bilo kojem trenutku budemo tražili asistenta.
U ovom trenutku zbog zahtjevnosti zadataka koji očekuju accounta kojeg trebamo zaposliti on neminovno treba imati iskustva u ovom području.“
– Prvo su mi rekli da trebam imati iskustva u marketingu i imam ga i to godinu dana, a onda su promijenili pravila igre, ispričala nam je magistra ekonomije svoje ružno iskustvo.
Osjećala se loše i bila je svjesna diskriminacije, no nadala se da će joj se javiti. Otad je prošlo dvije godine, no simpatični poslodavac koji joj je obećao posao, pa povukao dogovor joj se više nikad nije javio.
Mrsićeve mjere i dalje na snazi, broj nezaposlenih mladih raste
Mladi ljudi ne znaju koja su njihova prava
Mnogi mladi smatraju kako su ovakve situacije normalne s obzirom na stanje na tržištu i opću nezaposlenost, a rijetko koja osoba zna koja prava ima.
– Svega tri posto mladih je čulo za Zakon o suzbijanju diskriminacije i smatra se upoznatim s njegovim sadržajem, kazao nam je Buković iz MMH.
Provedeno istraživanje je također pokazalo da se mladi najviše žale obitelji tražeći moralnu podršku, a ne reakciju sustava.
Tako je i djevojka iz navedenog primjera priznala kako nije čula za Zakon o suzbijanju diskriminacije, a jedini kojima se požalila je bila je obitelj čiju podršku je mogla očekivati.
Upravo je radno iskustvo velik izvor indirektne diskriminacije s kojom se mladi ne mogu nositi jer jednostavno ne mogu doći do iskustva bez da im netko pruži šansu.
– Zato se i događa taj začarani krug, a jedino kako ga možemo prekinuti je da osvijestimo mlade da imaju svoja prava i pri traženju posla i da im pokažemo da postoji Zakon koji ih štiti, zaključio je Buković.
