Dobrodošli u Apsurdistan: HZZ traži povrat novca od osoba koje su se stručno osposobljavale prije četiri godine
Hrvatski zavod za zapošljavanje u ožujku je 2016. donio odluku kako osobe uključene u mjeru stručno osposobljavanje više neće imati pravo na bolovanje. Točnije, ako tijekom mjeseca koriste bolovanje, naknada će im biti umanjena za dane provedene na bolovanju. Ta odluka HZZ-a sukladna je Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju, gdje je definirano da se osobama koje se nalaze na stručnom osposobljavanju novčana pomoć i putni troškovi isplaćuju razmjerno broju dana prisutnosti na osposobljavanju. Iako je stupio na snagu 2013., HZZ spomenuti Zakon počinje provoditi tek 2016. Do sada se odnosio samo na osobe koje su trenutno uključene u mjeru, ali HZZ je odnedavno počeo tražiti povrat novca i od osoba koje su s korištenjem SOR-a počele 2013. godine, a tijekom SOR-a su koristile bolovanje.
Foto: srednja.hr
Branka je na svoje stručno osposobljavanje u jednoj javnoj ustanovi već možda i zaboravila, budući da je mjeru koristila od ožujka 2013. pa sve do kraja veljače 2014. No, pred par dana, Hrvatski zavod za zapošljavanje na to ju je odlučio podsjetiti na poprilično neugodan način – poslavši joj na kućnu adresu zahtjev za povratom sredstava u iznosu nešto višem od 1.300 kuna.
Retroaktivna primjena Zakona
Razlog: tijekom stručnog osposobljavanja prije četiri godine koristila je bolovanje, a naknada joj je bila isplaćena i za dane koje nije provela na osposobljavanju.
– Ukupno sam bila 20 dana na bolovanju u periodu od godine dana, provjerila sam kod svog doktora opće prakse. Ja sam svoje bolovanje koristila kada stvarno nisam bila sposobna za rad, kaže nam Branka.
Iako je tada postojala odredba u Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju, prema kojoj se korisnicima SOR-a naknada isplaćuje sukladno broju dana provedenih na osposobljavanju, HZZ je u svoje tadašnje ugovore implementirao stavku prema kojoj nema sankcija ukoliko je trajanje bolovanja manje od 30 dana. U Brankinom slučaju, četiri godine nakon Zavod se predomislio i Zakon počeo primjenjivati s debelim zakašnjenjem.
– Obavijest sam dobila 14. lipnja 2017. godine, s tim da je navedeno da sam se oglušila na dopis koji mi uopće nije dostavljen, od 5. svibnja 2017. Znam za još dvije osobe kojima su poslali tu obavijest. Jedna od njih je bila sa mnom na stručnom osposobljavanju. Njoj su poslali obavijest mjesec dana ranije i njoj je iznos duplo veći jer je bila duže na bolovanju, priča nam Branka.
Ne namjerava vratiti novac
Mišljenja je da se Zakon ne bi trebao primjenjivati retroaktivno, a posebice zato što je u vrijeme kada se ona osposobljavala, novčana pomoć na stručnom osposobljavanju iznosila mizernih 1.600 kuna.
– Ne mislim uplatiti taj iznos od preko 1.300 kuna, jedino ako mi isplate razliku retroaktivno od 12.000 kuna jer smo mi sudjelovali u istom programu kao i polaznici kojima je sada plaćeno 2.620 kuna za obavljanje istog posla. Isto tako, noviji polaznici imaju plaćen prijevoz od samog početka osposobljavanja, što kod nas nije bio slučaj. Mislim da su nama prijevoz tek počeli uplaćivati nakon tri mjeseca. Još jedna stvar na koju nas nitko nije upozorio je da prvu plaću ne dobijete odmah sljedeći mjesec, nego smo nakon dva mjeseca dobili dvije plaće. Ne znam da li se do sada išta promijenilo po tom pitanju. Meni je i dalje enigma zašto im je trebalo tri godine da se aktiviraju, kaže razočarana Branka.
Kaže, svjesna je zakonske odredbe iz 2013. na koju se HZZ poziva, ali joj je nejasno zašto odmah nije primijenjena na nju i njene poznanice.
– Nakon što smo donijeli liječničke doznake za tekući mjesec, mjesečna naknada se mogla odmah umanjiti na sljedećoj plaći. Razgovarala sam s kolegicom, i ona se složila, potpisali smo ugovor, sve stoji neka se i ne plati bolovanje, ali to se moglo onda odmah razjasniti. Možda se moglo dogovoriti da te dane odradimo naknadno, odnosno da nam se pauzira to stažiranje dok smo bolesni. Normalno da nam je sve to zbunjujuće jer smo potpisali minimalno dva ugovora na početku, jedan s ustanovom gdje smo se osposobljavali i jedan s HZZ-om, objašnjava Branka.
Stručno osposobljavanje u javnoj ustanovi nije joj pomoglo pri ulasku na tržište rada
Kaže, apsolutno poštuje zakone i slaže se da se moraju provoditi, ali očekuje i svojevrsnu zaštitu države.
– Ovako ispada da država namiri sebe, poslodavac namiri sebe, meni ostane dužan, a tko plaća na kraju – ja koja sam godinu dana radila za državu za 1.600 kuna! Znači, čak nismo bili vrijedni niti toga da imamo plaćeno bolovanje sa 70 posto plaće, kao zaposlenici. Iskreno, ne znam što sam ja dobila s tim završenim programom. Imam položeni državni stručni ispit u sklopu tog osposobljavanja, ali ni to mi ne pomaže u traženju posla. Konkurencija je velika i opet se radi sve i svašta na kraju, zaključuje razočarana Branka.
Zbog novonastale apsurdne situacije, Branka je ovaj tjedan podnijela pisani prigovor Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, odakle još uvijek čeka odgovor pa je zato i željela ostati anonimna.
Zahtjev HZZ-a (za uvećanje: desni klik -> otvori sliku u novoj kartici)
Zahtjev HZZ-a (za uvećanje: desni klik -> otvori sliku u novoj kartici)
