Profesor sa zagrebačke Ekonomije postao novi savjetnik predsjednika Republike
Zoran Milanović stupio je na dužnost predsjednika Republike te polako okuplja svoj savjetnički tim. Kako je najavljeno, predsjednikov posebni savjetnik za ekonomiju bit će 36-godišnji Velibor Mačkić. Docent sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta drži nekoliko kolegija, a istraživački interesi su mu analiza konkurentnosti, nova politička ekonomija i politički ciklusi.
Velibor Mackić | screenshot: N1
Novi savjetnik predsjednika Republike Zorana Milanovića, docent Velibor Mačkić, rođen je 9. siječnja 1984. u Zagrebu.
Završio je II. gimnaziju, nakon koje upisuje Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Za vrijeme studija, kao demonstrator, radi na čak tri katedre: Katedri za ekonomsku teoriju, Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj te Katedri za financije.
Dobio dekanovu nagradu, paralelno studirao na dva poslijediplomska studija
Na smjeru Financije diplomirao je 2007., te dobio dekanovu nagradu za izvrsni diplomski rad ‘Reforma države blagostanja – reforma mirovinske reforme’. Od tada, kao vanjski suradnik radi na Katedri za ekonomsku teoriju i Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj. Predaje kolegije Osnove ekonomije, Principles of Economics, Mikroekonomija i Gospodarstvo Hrvatske.
U isto vrijeme radi kao portfoglio manager pa specijalist projektnog financiranja u Splitskoj banci.
Godinu dana kasnije upisuje specijalistički poslijediplomski studij ‘Statističke metode za ekonomske analize i prognoziranje’, a već 2011. i doktorski studij. Prvi završava 2013., a drugi 2015. Doktorski rad pod naslovom ‘Utjecaj političara i birača na političko-proračunski ciklus’ obranio je pod mentorstvom prof. dr. sc. Mirjane Dragičević.
Trenutno predaje nekoliko kolegija: Analiza konkurentnosti u suvremenim ekonomijama, Mikroekonomija, Osnove ekonomije, Politička ekonomija, Politička ekonomija globalizacije i Politička ekonomija rasta.
Aktivno govori engleski i njemački, a pasivno se služi i francuskim jezikom.
Zbog turizma ne cijenimo znanje
Zanimljivi su i njegovi stavovi prema turizmu.
Početkom rujna, u intervjuu za Novi list, otkrio je kako smatra da turizam zapravo šteti Hrvatskoj, a ne da joj, kako većina smatra, pomaže.
– Hrvatska bi bez turizma, vjerujem, bila među pobjednicima tranzicije. Ne bismo mogli nastaviti ovim krivim putem, nešto bi se u tom slučaju sigurno dogodilo što bi nas razdrmalo te potaknulo na reforme i promjene, rekao je Mačkić.
Smatra i da se znanje, upravo zbog turizma, u Hrvatskoj ne cijeni dovoljno.
– Da nema turizma, morali bismo se drukčije ponašati. Ljudima se jednostavno ne isplati ulagati u znanje. Zašto biste ulagali u znanje i, završili, primjerice, veterinu ili strojarstvo nakon minimalno pet godina studija, zaposlili se i plaćali ogromne iznose poreza na dohodak kad možete ostati u Primorju, Istri ili Dalmaciji i iznajmljivati apartmane te plaćati za njih samo paušal, zaključio je Mačkić za Novi list.
