Domovinski pokret traži da nastava započinje himnom, Fuchs: ‘Imamo važnije probleme za rješavanje’
Početkom prošle godine, splitsko-dalmatinski ogranak Domovinskog pokreta tražio je zabranu pojedinih književnih djela u školama. Na početku ove imaju novu ideju za resor školstva – pozvali su ministra Radovana Fuchsa da preporuči ravnateljima da nastava započinje himnom. Fuchs im je odgovorio kazavši, među ostalim, da u sustavu postoje puno važniji problemi.
Učionica | foto: srednja.hr
Još svega nekoliko dana učenici su na ljetnim praznicima; u klupe se vraćaju od ponedjeljka. Splitsko-dalmatinski ogranak Domovinskog pokreta, stranke koja sačinjava vladajuću većinu u Hrvatskoj, volio bi da nastava započinje himnom pa ponovno imaju poziv za ministra obrazovanja.
Žele da ministar izda preporuku ravnateljima oko himne
– Budući se nalazimo na pragu početka nove školske godine pozivamo resorno ministarstvo da izda preporuku ravnateljima škola da nastava započinje sa hrvatskom nacionalnom himnom kako bi se od najranijih dana mladima usađivao osjećaj odgovornosti prema domovini i narodu. Baš kao što je to slučaj u bastionima demokracije ako što su Francuska i SAD, stoji u njihovoj Facebook objavi, a ove dvije rečenice, naglasimo, prenijeli smo bez ispravljanja pravopisnih grešaka.
Danas je splitskom ogranku Domovinskog pokreta stigao i odgovor ministra Radovana Fuchsa.
– Mislim da imamo puno bitnijih i važnijih problema za rješavanje u našem obrazovnom sustavu osim nekakve varijante pjevanja ili deklamiranja, ali ako netko želi pjevati himnu na početku nastave, može to raditi, izjavio je Fuchs, prenose vijesti.hrt.hr.
Lani su tražili da se iz škola izbace djela koja učenici uopće ne čitaju
Inače, ovo je prilika i za podsjetiti da je u aktualnom Zakonu o odgoju i obrazovanju, pri vrhu popisa ciljeva odgoja i obrazovanja učenika u školama, naveden cilj ‘razvijati učenicima savjest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta’. Mnoge škole tu su točku implementirale i u svoje statute, iako se iz istog Zakona uopće ne može iščitati kako bi to škole trebale činiti.
Podsjetimo da je isti, splitsko-dalmatinski ogranak Domovinskog pokreta i prošle godine imao pokušaj intervencije u obrazovni sustav. Početkom rujna 2023. od Ministarstva obrazovanja tražili su zabranu književnih djela koja po njima ‘pozivaju na pedofiliju, potiču ranu seksualizaciju djece i propagiraju seksualne ideologije’. Djela i autori za koje je stranka smatrala da su sporni i skandalozni su ‘Črna mati zemla’ Kristiana Novaka, ‘Kafka na žalu’ Harukija Murakamija, ‘Mišolovka Walta Disneyja’ i ‘Anđeo u ofsajdu’ Zorana Ferića, ‘Adio, kauboju’ Olje Savičević Ivančević te ‘Mramorna koža’ Slavenke Drakulić. Tih djela niti njihovih autora uopće nema na popisu obaveznih i izbornih tekstova za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka. Da bi iz lektira žurno izbacili ono što smatraju ‘antihrvatskim sadržajima’, ponavljali su i uoči parlamentarnih izbora koji su ih doveli do vlasti.
Sudjelujte u anketi:
