Dosegli biološki maksimum: Hrvatske djevojke udebljale se za sedam kilograma te narasle za šest centimetara
Hrvatsku u bližoj budućnosti očekuje veliko povećanje broja oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti – istraživanje je pokazalo kako su hrvatske djevojke i mladići dosegli svoj biološki maksimum.
U posljednjih 60 godina prosječna visina hrvatskih djevojaka povećala se za otprilike šest centimetara, dok se njihova težina povećala za čak 6,8 kilograma. Posljednji podaci istraživanja iz 2010. godine otkrivaju tako kako je hrvatska mladež dosegla svoj biološki maksimum, a budući da razmjeri debljine kod te skupine raste iz godine u godinu, Hrvatskoj prijeti bitno povećanje broja oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti.
Zabrinjavajući podaci hrvatskih istraživača
Do zabrinjavajućih podataka došla je grupa znanstvenika Instituta za antropologiju iz Zagreba i Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, analizirajući kretanje podataka o visini, težini te indeksu tjelesne mase (BMI) mladih u dobi od 15 do 19 godina između 1950. i 2010. godine. BMI je okvirni pokazatelj prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, koji se računa tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima.
Isti su stručnjaci uspoređivali kretanja promjena s realnim bruto domaćim proizvodom, a rezultate su objavili u međunarodnom magazinu Economics and Human Biology.
Istraživanje se temelji na podacima o ukupno 42 478 djevojaka i mladića, od čega su podaci od 1991. do 2010. godine uzeti na 3 393 učenika zagrebačkih srednjih škola.
Porastao indeks tjelesne mase kod hrvatske mladeži
Podaci iz 2010. godine pokazali su prosječan raspon visine od 165,2 centimetara kod 15-godišnjakinja do 165,8 centimetara kod 19-godišnjakinja te od 176,5 centimetara kod mladića od 15 godina do 180,9 centimetara kod onih od 19 godina.
Istodobno, prosječna težina djevojaka od najmlađih do najstarijih u skupini kreće se između 58,6 i 63,3 kilograma, te između 70,3 kg kod 16-godišnjih mladića do 77 kg kod 18-godišnaka.
Upravo ovi rezultati zapravo pokazuju pozitivne ekonomske trendove u Hrvatskoj tijekom 60 godina, ako se izuzme početak 90-ih kada je na iste utjecao rat. Porast indeksa tjelesne mase upravo odgovara gospodarskom oporavku zemlje te stoga ukazuje na takozvanu ‘nutricijsku tranziciju’.
– Prehrambena tranzicija neke zemlje znači da je prošao manjak, a nastupio višak dostupnosti hrane, sa svim zdravstvenim posljedicama – nakon pothranjenosti kao glavnog zdravstvenog problema ljudi se suočavaju s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću kao glavnim čimbenikom rizika za zdravlje, objasnila je vodeća autorica teksta, Tatjana Škarić Jurić s Instituta za antropologiju.
Kronične nezarazne bolesti prijete mladima u Hrvatskoj
Podaci istraživanja jasno pokazuju usporedni rast BDP-a i indeksa tjelesne mase kod mladih.
– Tek kada nastupi epidemija pretilosti, kao što je ta u zadnja dva desetljeća slučaj svugdje u zapadnom svijetu, raste svijest da taj proces treba kontrolirati, objašnjava znanstvena savjetnica s Instituta za antropologiju.
Posljednjih dvadeset godina prosječna visina mladih u Hrvatskoj nije se pretjerano mijenjala, no prosječna težina mladića i indeks tjelesne mase kod oba spola ipak se povećao. Rezultati su također pokazali kako je u zadnjih dvadeset godina došlo do zastoja u rastu u visinu, što ukazuje na to da smo kao populacija dosegli svoj biološki maksimum.
Kako god bilo, Škarić Jurić ističe da ovakve trendove što se debljine tiče treba zaustaviti. Velik je problem sve veći udio pretilosti kod djece.
– Društvo se treba pokušati s time nositi jer će ta pojava znatno utjecati na epidemiološku sliku u budućnosti, kad će broj oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti poprimiti neslućene razmjere koje bismo svi trebali pokušati još danas spriječiti, upozorila je Tatjana Škarić Jurić.
