Doznajte na kojim se poslovima najčešće zapošljavaju osobe koje nakon gimnazije nisu upisale faks
Po završetku gimnazije većina se maturanata odlučuje na upis studija, budući da nakon završene gimnazije nemaju stručno zvanje. Ipak, postoje i oni koji svoje školovanje ne nastavljaju na visokoobrazovnim institucijama, a razlozi za to mogu biti razni. Dio maturanata sa završenom gimnazijom odlazi na burzu, a mi smo doznali na kojim se poslovima najčešće zapošljavaju.
Razlozi za odustajanje ili odgodu nastavka školovanja po završetku gimnazije mogu biti višestruki. S obzirom na gospodarske prilike, neki si studiranje jednostavno ne mogu priuštiti. Drugima razlog može biti bolest, a trećima se ‘ne da’ i žele pauzu od svakodnevnog učenja. Četvrti nisu baš najbolje napisali maturu pa nisu niti imali mogućnost upisa.
Lani iz evidencije nezaposlenih radi zapošljavanja odjavljeno 197 gimnazijalaca
Neki od spomenutih tipova maturanata gimnazije sreću će potražiti na upisima u sljedećoj godini, ali postavlja se pitanje – što u međuvremenu?
Dio osoba čija je najviša razina obrazovanja maturant gimnazije odlučuje prijaviti u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, budući da im to olakšava traženje posla, uz pomoć stručnog savjetnika koji ih pri tome usmjerava. Odlučili smo stoga od HZZ-a zatražiti podatke koliko je gimnazijalaca trenutno u evidenciji i koliko ih se zaposlilo prošle godine.
Kako nam kažu iz HZZ-a, krajem kolovoza 2018. godine u evidenciji nezaposlenih bile su 73 nezaposlene osobe u zanimanju maturant gimnazije. U 2017. godini iz evidencije nezaposlenih je radi zapošljavanja odjavljeno 197 osoba u zanimanju maturant gimnazije. U prvih osam mjeseci 2018. isto su učinile 103 osobe.
Prodavači, konobari i recepcionari
Sa Zavoda za zapošljavanje otkrili su nam i na kojim se radnim mjestima najčešće zapošljavaju osobe sa završenom gimnazijom.
– Za tijela državne uprave postupak prijama u državnu službu provodi se sukladno odredbama Zakona o državnim službenicima i Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi te je tako propisano i na koja se radna mjesta mogu zaposliti osobe sa završenim gimnazijskim obrazovanjem. Zakonska regulativa primjenjuje se i za zapošljavanje primjerice i u osnovnim i srednjim školama, kažu nam iz HZZ-ove službe za odnose s javnošću.
Napominju kako za poslodavce u realnom sektoru pravila nema te shodno tome dolazi do raznih kombinacija zapošljavanja gdje poslodavci prepoznaju i daju prednost vještinama za neko određeno radno mjesto.
– Možemo međutim reći kako se osobe s gimnazijskim obrazovanjem najčešće zapošljavaju u trgovini i ugostiteljstvu te na uredskim odnosno administrativnim poslovima, ali i kao prodavači, recepcionari, konobari i slično. Svakako naglašavamo kako za nezaposlene osobe u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uključujući, i one sa završenom gimnazijom, postoji i dodatna podrška za uključivanje na tržište rada u vidu mjera aktivne politike zapošljavanja, poručuju sa Zavoda.