Doznali smo koje dvije promjene očekuju maturante u 2024. i kad stižu rezultati nacionalnih ispita
Učenici četvrtih i osmih razreda osnovnih škola napisali su nacionalne ispite, a ove godine s provedbom nije bilo nikakvih problema. Rezultati bi trebali biti poznati krajem svibnja ili početkom lipnja. Iako ovi ispiti još uvijek nisu jedan od kriterija upisa u srednje škole, NCVVO i škole za to su organizacijski spremne, no odluka je na političkoj vlasti, ističe Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Sve je, kaže spremno i za maturu, na kojoj maturante ove godine očekuju tek dvije manje promjene – smanjen je maksimalni broj izbornih predmeta koje maturanti mogu pisati, a u odnosu na lani povećan broj djela za esej iz Hrvatskog.
Vinko Filipović | foto: Ramona Šćuric, srednja.hr
Sredinom ovog tjedna završeni su nacionalni ispiti osnovnim školama, a bliži se i državna matura. Kako su protekli nacionalni ispiti, kada stižu njihovi rezultate te očekuju li maturante kakve promjene na ovogodišnjoj maturi – na ovo i niz drugih pitanja odgovarao je u podcastu sredanja.hr Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Rezultati nacionalnih ispita krajem svibnja ili početkom lipnja
Nacionalne ispite prvo su pisali svi učenici četvrtih razreda osnovnih škola iz triju predmeta, a potom i osmaši, koji su putem nacionalnih ispita morali pokazati trajnije stečena znanja u osam predmeta.
– Završen je jedan doista zahtjevan posao, ispiti su pisani u 882 škole i u svim školama su uredno provedeni, napisano je negdje oko 450 tisuća ispita, dakle jedan vrlo zahtjevan posao, rekao je Filipović.
Dodaje, sve su škole, pa i one koje nastavu provode u dvije ili tri smjene, uspjele organizirati nastavu tako da se zadovolji uvjet da svi učenici u državi pišu ispit u isto vrijeme.
– Još prošli tjedan počela su ocjenjivanja i ona su završena za ispite učenika četvrtih razreda. Započeli smo u ovom tjednu ocjenjivanje ispita iz nekih predmeta osmog razreda i ono će biti gotovo negdje sredinom travnja. Nakon toga slijedi obrada podataka i rezultati će biti poznati krajem svibnja ili početkom lipnja, navodi Filipović.
Nacionalni ispiti osmašima još uvijek nisu kriterij upisa u srednje, ali…
Ni ove godine ocjena iz ispita ne ulazi u rubriku e-Dnevnika, nego se rezultat bilježi pod bilješkama, a za osmaše ovi ispiti nisu ni faktor kod upisa u srednje škole.
– Još uvijek nisu jedan od kriterija upisa u srednje škole, ali unatoč tome, mi smo tim ispitima htjeli dati na važnosti. Ministarstvo je i napravilo određene promjene u pravilniku, čime je uvedena mogućnost upisa broja bodova s ekvivalentnim postotkom postignuća svakog učenika, tako da će svaki učenik, roditelj i predmetni učitelj imati informaciju o rezultatu učenika, naveo je Filipović i dodao da ravnatelji dobivaju izvještaj o postignuću škole na temelju čega mogu vidjeti kako stoje.
Samo jedan posto ispita koje učenici predaju je prazno
Dio nastavnika ne vidi smisao u ovakvom načinu provedbe nacionalnih ispita, a iz NCVVO-a su se i ranije mogle čuti poruke da se rezultati mogu koristiti za unaprjeđenje obrazovnog sustava. Pa se prirodnim nameće i pitanje postoji li onda konkretan plan korištenja rezultata u tu svrhu. Osim toga, ispiti su vrlo skupi, a činjenica je da dio učenika predaje prazan ispit, pa se u školama pitaju i koliko su rezultati realni.
– Praznih ispita je svega oko jedan posto. Ako to uspoređujemo s ispitima državne mature, za koje znamo što znače pristupnicima jer su jedan od uvjeta upisa na studije, dakle unatoč relativno nižoj razini motivacije, učenici vrlo ozbiljno pristupaju pisanju nacionalnih ispita. Temeljem nacionalnih ispita svaka škola radi analizu iz koje je vidljivo u kojim su predmetima učenici bolji ili lošiji, u odnosu na nacionalni prosjek, a od ove godine i prosjek osnivača. Na temelju nacionalnih ispita, Agencija za odgoj i obrazovanje dobiva vrlo jasne smjernice u kom pravcu treba usavršavati učitelje, jer analize pokazuju koje područje unutar predmeta učenici bolje ili lošije rješavaju. Ono što je možda najvažnije, nacionalnim ispitima radimo analitičku podlogu za buduću promjenu predmetnih kurikuluma, naveo je, među ostalim Filipović.
Navodi kako su i učenici nakon ispita govorili da su im oni korisni jer ih, s obzirom na to kako su riješili pojedine predmete, usmjeravaju u odabiru srednje škole. Na roditelje apelira i da se ne upuštaju u plaćanje priprema za nacionalne ispite, budući da nacionalni ispiti nikako ne utječu na školsku ocjenu, nego imaju za cilj doznati kakva su realna znanja učenika. Format nacionalnih ispita i za iduću godinu ostaje isti, barem u ovom trenutku.
– Hoće li se sljedeće godine računati kao jedan od kriterija za upis u srednje – to je zaista u ovom trenutku teško za reći, budući da se nalazimo u izbornoj godini. To ovisi o obrazovnoj administraciji koja će tog trenutka biti aktualna. Mogu jamčiti samo da su Nacionalni centar i 882 osnovne škole provedbeno i organizacijski spremne, a Centar zahvaljujući s maturom i u svim drugim segmentima provedbe, ali je na obrazovnoj politici da odluči, navodi Filipović.
Dvije manje promjene na maturi
Sve je spremno i za ovogodišnju državnu maturu. Prema kalendaru se prvi se ispiti pišu 4. lipnja, a maturante ove godine očekuju tek dvije manje promjene – smanjen je maksimalni broj izbornih predmeta koje maturanti mogu pisati, a u odnosu na lani povećan broj djela za esej iz Hrvatskog.
– Ove godine nema bitnih pitanja što se tiče ispita državne mature, za razliku od prošle u kojoj ih je bilo jako puno. Mala promjena je da ove godine nemamo maksimalno šest nego pet izbornih predmeta po učeniku. Na temelju praćenja u ovih 14 godina zamijetili smo da nijedan maturant neće biti oštećen, jer je broj izbornih predmeta koje traže studijski programi znatno niži od ponuđenih pet, a školama to organizacijski olakšava, rekao je Filipović.
Prošle godine maturanti su za esej iz Hrvatskog morali pripremiti četiri književna djela, a za 2024. ih je na popisu osam.
– Bili smo svjesni određenog rizika prelaska na jedinstvenu razinu ispita iz Hrvatskog jezika i opet u istoj godini vraćanje uvjeta ostvarivanja određenog broja bodova na eseju za prolazak ispita. Htjeli smo tu biti oprezni i na neki način išli smo na ruku maturantima. Bilo je godina u kojima je na popisu bilo i pod 10, 12, 14 djela, a stručne radne skupine predložile su povratak optimalnom broju, jer smo prošle godine smanjili vjerojatnost koje uopće od djela može biti zadano, naveo je Filipović.
Matematika i u 2025. na A i B razini
U danima prije eseja maturanti nerijetko šire ‘dojave’ o temi eseja. No, one nikako ne mogu biti istinite, pojašnjava ravnatelj NCVVO-a, jer se tema odabire na dan pisanja eseja. Hrvatski se i ove godine piše na jedinstvenoj razini, no Matematiku će ovogodišnji pristupnici moći polagati na dvjema. Tako ostaje i za iduću, 2025. godinu, budući da je izrada ispita u poodmalkoj fazi.
– Na primjeru Hrvatskog jezika pokazalo se da je moguće napraviti stratifikaciju jedinstvenog ispita u kojem će svoj prostor pronaći i najbolji učenici iz matematičkih gimnazija, kao i svi ostali. Naravno, na visokim učilištima je da odrede gdje je ta granica ispod koje ne bi išli. Osim toga, analizom smo došli i do vrlo zanimljive pojave – svi znamo da je državna matura uvedena primarno zbog gimnazijalaca kojima je to završni ispit i da je polazište državne gimnazijski kurikulum, ali u posljednjih nekoliko godina sve je više gimnazijalaca koji prijavljuju osnovnu razinu zbog studijskih programa koji samo to traže. A s druge je strane sve više učenika strukovnih škola kojim prijavljuju višu razinu Matematike jer žele na fakultete koji to traže, navodi Filipović i naglašava da je to vidljiva promjena u odnosu na 2009. godinu, kada je određeno da će se obvezni predmeti provoditi na dvjema razinama.
Ravnatelj NCVVO-a odgovorio nam je i na pitanja o određivanju pragova prolaznosti koje neki smatraju preniskima, zašto su vrećice s ispitnim materijalima tako čvrste, ali i poslao poruku maturantima. Čitav podcast pogledajte na našem YouTube kanalu i Spotifyu:
