Doznali smo koliko je nezaposlenih gimnazijalaca na burzi: Najčešće se zapošljavaju na mjestu prodavača
Kako bi završili svoje obrazovanje, gimnazijalci moraju položiti državnu maturu i time mogu upisati fakultet. Većina ih to i čini jer bez tog nemaju stručno zvanje, no zbog financijskih ili drugih razloga neki ne nastavljaju svoje obrazovanje. Od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje doznali smo da je na burzi rada trenutno prijavljeno 3.815 nezaposlenih osoba sa završenom gimnazijom, a osobe s tom razinom obrazovanja najčešće se zapošljavaju na mjesto prodavača.
Burza rada | foto: srednja.hr
Iako gimnazijski smjer slovi kao onaj nakon kojeg je nužno svoje obrazovanje nastaviti na fakultetu, postoje oni koji zbog financijskih ili drugih razloga nakon gimnazije prekidaju svoje školovanje. Dakako, sve je više i onih koji započinju studiranje, ne uspijevaju ga završiti i onda kao jedino obrazovanje imaju gimnaziju. Neki od njih prijavljuju se na burzu rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) kako bi im proces pronalaska posla bio lakši.
Gimnazijalci bez fakulteta najčešće se zapošljavaju kao prodavači, konobari i administrativni službenici
HZZ smo pitali koliko je na burzi rada prijavljeno nezaposlenih sa završenom gimnazijom. Otkrili su nam da je na datum 30. studenog 2023. takvih osoba 3.815, od čega su 2.300 žene. Iz HZZ-a su nam rekli i da je tijekom 2022. godine registriranih zaposlenih osoba sa završenim stupnjem obrazovanja gimnazija bilo 4.492, od čega je 2.858 žena. Od HZZ-a tražili smo i da nam dostave podatke o tome gdje su se zaposlile osobe sa završenim stupnjem obrazovanja gimnazije. Podaci pokazuju da se najviše osoba sa završenom gimnazijom zapošljava na mjestu prodavača, njih 475. Slijedi posao konobara gdje se zaposlilo 396 gimnazijalaca i posao administrativnog službenika gdje je otišlo 354 osoba sa završenom gimnazijom.
U top pet poslova pronašao se i suradnik u praktičnoj nastavi gdje se zaposlilo 322 osoba sa završenom gimnazijom i posao recepcionara gdje se zaposlilo 129 osoba. Redom slijede zanimanja pomoćnog konobara, kuhara, telefonista, pomoćnog kuhara, trgovca, skladištara, ekonomskog službenika, odgojitelja predškolske djece, komercijalista, njegovatelja djece, njegovatelja starijih i nemoćnih osoba, njegovatelja osoba s razvojnim teškoćama, učitelja djece s razvojnim teškoćama, tajnice i blagajnika.
Gimnazijalci na burzi rada | izvor podataka: HZZ, obrada: srednja.hr
Ministarstvo planira povećati obuhvat učenika u gimnazijama
Podsjetimo, plan je Ministarstva znanosti i obrazovanja u Nacionalnom plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. povećati obuhvat učenika gimnazijskim programima i smanjiti broj suficitarnih strukovnih programa u svrhu usklađivanja s potrebama tržišta rada. Naime, u Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja stoji da gimnazijske programe obrazovanja u Hrvatskoj pohađa nešto manje od 31 posto učenika, što je među najnižim udjelom u odnosu na prosjek država članica EU-a od 52 posto.
Ministarstvo planira jačati gimnazijske programe, a optimizirati strukovne imajući u vidu tekuća negativna demografska kretanja. Za to je potrebno, istaknulo je Ministarstvo u Nacionalnom planu, osiguravanje nužnih infrastrukturnih preduvjeta, unaprjeđenje pravičnosti i uključivosti kriterija za upis u gimnazije te usmjeravanje i savjetovanje učenika u završnim razredima osnovnih škola o raznim mogućnostima nastavka obrazovanja.
