Drago nam je da u Ministarstvu čitaju srednja.hr, no ful je promašeno na kritike odgovarati šupljom znanošću i agresivnim PR-om
Nekoliko smo puta dosad, od samih službenika u Ministarstvu obrazovanja, čuli da je naš portal jedan od najčitanijih na Donjim Sveticama 38. Nismo u to baš bili uvjereni, no čini se da nas u MZO-u zaista pozorno čitaju. Prije tjedan dana, kroz razgovor s nastavnicima Informatike, ukazali smo na cijeli niz problema u edukacijama nastavnika koji će od sljedeće školske godine predavati obveznu Informatiku u 5. i 6. razredima osnovnih škola. U MZO-u su, nakon pročitanog teksta, proveli anketu među nastavnicima na edukaciji i zaključili kako problema nema. Zašto je ovo još jedan loš spin potkrijepljen lošom znanošću i još jedan eklatantni primjer primarne djelatnosti Ministarstva – napornog i agresivnog PR-a, pročitajte u nastavku.
Foto: srednja.hr
Prije tjedan dana na portalu smo pisali o edukacijama nastavnika Informatike koji će od sljedeće školske godine ovaj predmet predavati kao obvezan u 5. i 6. razredima osnovnih škola. U tekstu su progovorili upravo nastavnici, problematizirajući nepripremljene i neprofesionalne edukacije, kao i činjenicu da su deklarativno obvezne no da ih velik broj nastavnika uopće ne pohađa. I nikome ništa.
Čini se kako je naš tekst potaknuo odgovorne u Ministarstvu obrazovanja da nekako opovrgnu tvrdnje nastavnika pa su proveli anketu među nastavnicima koji pohađaju spomenute edukacije za obveznu informatiku. Rezultatima ankete ekspresno se pohvalila ministrica Blaženka Divjak na svojoj Facebook stranici.
Rezultati ankete govore sve potpuno suprotno od informacija i ozbiljnih kritika koje su nam iznijeli nastavnici. Pa smo si dali truda i podrobnije proučili anketu MZO-a.
Zašto volimo brojke
Pomoćnica ministrice Lidija Kralj, alfa i omega loše pripremljenog uvođenja obvezne Informatike i Škole za život, na svojem se Facebooku pohvalila da je anketu popunilo 643 učitelja i nastavnika informatike.
No, koliko je to od ukupnog broja nastavnika Informatike, a koji bi svi redom najesen trebali biti osposobljeni za njeno obvezno izvođenje?
Prema podacima MZO-a iz studenog 2017., u sustavu je zaposlen 481 nastavnik Informatike u punom radnom vremenu, a njih 766 uz Informatiku predaju i neki drugi predmet do punog nastavnog opterećenja. Govorimo, dakle, o ukupnoj brojci od 1.247 nastavnika informatike. Polovica od ukupnog broja sudjelovala je u ovoj anketi, no nije jasno gdje je druga polovica i sudjeluje li ta druga polovica uopće u edukacijama. Kao što smo već rekli, edukacije su deklarativno obvezne, no sankcija za njihovo nepohađanje nema pa zapravo nikome ništa ako nastavnik nije prošao edukaciju.
Zanimljiv je i podatak iz sustava u kojem nastavnici Informatike sudjeluju u edukacijama. Naime, u prvih sto dana edukacije, ukupno je 271 nastavnik riješio sve predviđene aktivnosti u sklopu edukacije za obveznu Informatiku. Čak 976 nastavnika Informatike od ukupnog broja nije riješio sve predviđene aktivnosti u tom razdoblju. Neobično, s obzirom na obveznost predmeta od jeseni.
Metodološka promašenost anketice
Drugi, još veći problem MZO-ovog busanja u prsa provedenom anketom i njenim ispaljivanjem u javnost u svrhu već svima napornog PR-a, jest i metodološka promašenost ove anketice.
Nju je proučio Kosta Bovan, docent s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, na kojemu drži kolegije iz metodologije istraživanja. Problematizira metodologiju ankete kojom se MZO pohvalio, a prvi problem vidi već u postavljenim pitanjima.
– Pogrešno je ispitanike stavljati u pozitivan (ili negativan) okvir već samim pitanjima, što je ovdje učinjeno. Naime, ponuđena su četiri odgovora, od toga su 3 pozitivna, a jedan negativan. Gradacija nije standardna za takav tip procjene. Ona bi trebala biti stupnjevana od potpunog nezadovoljstva do potpunog zadovoljstva, tj. ponuđene dimenzije bi trebale biti simetrične, objašnjava Bovan i naglašava da je iznimno bitno kako postavljate pitanja i kakve ponuđene odgovore nudite ispitanicima.
Društvenjak objašnjava metodologiju: Teško će to shvatiti ekipa s 4. kata MZO-a
Dalje nam pojašnjava da u samom početku postoji tendencija da se ispitanici slažu s onim što ih pitate, a ako im dodatno nudite gotovo isključivo pozitivne odgovore, zapravo im ne dajete priliku da se jasno odrede.
– Nije naodmet spomenuti anagram GIGO (garbage in-garbage out) koji, pojednostavljeno, u metodologiji kaže da ako loše kreneš, loše će izaći. Baš iz tog razloga važno je poznavanje metodologije i društvenjaci koji su educirani prepoznati i reagirati na metodološke pristranosti i probleme, kaže Bovan i dodaje da ovaj primjer, s obzirom na profil ljudi u vodstvu Ministarstva, ukazuje da očito postoji ‘rupa’ između STEM i društveno-humanističkog područja.
Poručuje da ovakvi primjeri impliciraju loše planiranje, od kojega nema adekvatnih rezultata.
– Tim, neadekvatnim rezultatima, stvarate tzv. false reality, odnosno iskrivljenu društvenu stvarnost. Zamjerke nisu takve da kažemo da, s obzirom na greške u metodologiji, ispitanici nisu zadovoljni, no s obzirom na način postavljanja pitanja ne bismo smjeli zaključiti ništa, zaključuje docent s FPZG-a.
Ministarstvo PR-a
Na kraju, spomenimo i kako je Kralj u komentarima na Facebooku dobila dobronamjeran savjet o metodološkoj problematici.
– Ovo nije istraživanje nego samo kratka evaluacijska anketa koju koristimo za poboljšavanje edukacije, odgovorila je Kralj na savjet.
S obzirom na to, neobično je da je MZO anketu predviđenu samo za poboljšavanje edukacije brže-bolje ispalilo u javnost koja će, neminovno, na temelju loše znanosti donijeti potpuno pogrešne zaključke o edukaciji nastavnika Informatike.
