Drama zbog Fuchsovog plana za tjelesni, s fakulteta mu stižu pisma: KiF-ovci likuju, na učiteljskima šokirani
Iako još nije predstavljen koncept cjelodnevne škole, u javnost su već izašli pojedini detalji. Prema pisanju Jutarnjeg lista, učenicima od 1. do 4. razreda osnovne škole tjelesni više ne bi držale učiteljice, nego magistri kineziologije, kojih će se u školama zaposliti oko 1.500. Na fakultetima diljem Hrvatske koji obrazuju učitelje iznenađeni su ovom idejom te su ministru Radovanu Fuchsu uputili pismo u kojem navode da očekuju da učitelji nastave predavati svih šest predmeta kao i do sada. No to nije jedino pismo koje je ministar dobio – jutros su mu ga poslali i s kinezioloških fakulteta diljem Hrvatske, odakle navode, očekivano, da su ove informacije primili sa zadovoljstvom.
Tjelesni | ilustracija: Pixabay
Cjelodnevna škola u Hrvatskoj bi trebala započeti ove jeseni, kada kreće njena eksperimentalna provedba u 50 škola. No koncept još uvijek nije predstavljen, niti su odabrane škole za eksperimentalnu provedbu. Kako su nam rekli iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, osnovne informacije bit će objavljene narednih dana, a detaljniji koncept u narednim tjednima. Ta najava stiže nakon što je Jutarnji list objavio plan za tjelesni u razrednoj nastavi prema kojemu učiteljice više neće držati nastavu tog predmeta učenicima od 1. do 4. razreda. To bi obavljali kineziolozi, a ideja je da se u tu svrhu u školama zaposli njih 1.500.
Učiteljski fakulteti iznenađeni planom
Fakultete koji obrazuju učitelje razredne nastave ovaj je informacija u potpunosti zatekla. Učiteljski fakultet u Zagrebu, Učiteljski u Rijeci, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Puli, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja u Zadru, Odsjek za učiteljski studij Filozofskog fakulteta u Splitu te Odjel društveno-humanističkih znanosti u Slavonskom Brodu Fuchsu su uputili pismo u kojem izražavaju iznenađenje informacijom objavljenom u Jutarnjem listu.
– Budući učitelji primarnog obrazovanja koji se obrazuju na učiteljskim fakultetima u Republici Hrvatskoj na sveučilišnoj razini, osposobljeni su za realizaciju nastave iz šest nastavnih predmeta. Sadržaj metodika svakog od tih predmeta realizira se predavanjima, seminarima i metodičkim vježbama u vježbaonicama u osnovnim školama. Magistri primarnog obrazovanja osposobljeni su za rad u razrednoj nastavi, odnosno planiranje, organizaciju, provedbu i vrednovanje nastavnog procesa primjerenog dobi i sposobnostima učenika srednjeg djetinjstva. Magistri primarnog obrazovanja, odnosno učitelji razredne nastave, prilikom provedbe nastave Tjelesne i zdravstvene kulture, holistički pristupaju djetetu, uvažavajući njegove razvojne karakteristike i potrebe, za što imaju odgovarajuće pedagoške, psihološke, didaktičke i metodičke kompetencije, navode s učiteljskih fakulteta.
Podsjećaju ministra i na to da su učitelji na fakultetima pohađali nastavu i položili ispite iz niza kinezioloških kolegija. Ta im je nastava, smatraju učiteljski fakulteti, omogućila stjecanje cjelovitoga znanja potrebnoga za planiranje i provedbu nastave Tjelesne i zdravstvene kulture u primarnom obrazovanju.
– Specifična obilježja razredne nastave jesu integracija i korelacija nastavnih sadržaja u svrhu ostvarivanja ishoda učenja, a najkvalitetnije ih može ostvariti upravo učitelj primarnog obrazovanja. U razrednoj nastavi ostvaruje se personalna koncentracija u organizaciji nastavnog procesa. Na toj obrazovnoj razini jedan učitelj ostvaruje osnovne obrazovne i odgojne ciljeve iz šest nastavnih predmeta za što mu nije dovoljno samo poznavanje sadržaja svakog predmeta, već cjelovito pedagoško-psihološko obrazovanje, stoji u pismu učiteljskih fakulteta Fuchsu.
‘Opetovano omalovažavanje magistara primarnog obrazovanja čini veliku štetu obrazovnom sustavu’
Naglasili su i da ne dovode u pitanje potrebu za većom tjelesnom aktivnošću učenika u primarnom obrazovanju, ali da otvoreno osporavaju ‘mogućnost disolucije nastave i uvođenje još jednog predmetnog nastavnika u nastavni proces’. Smatraju i da ne postoji ‘niti jedan pokazatelj da će visoka zastupljenost predmetne nastave u razrednoj nastavi pozitivno utjecati na dobrobit djeteta ili učinkovitost škole’.
– Štoviše, rezultati istraživanja učinkovitih sustava navode dugotrajnije sveobuhvatno obvezno i primarno obrazovanje kao strukturni preduvjet za uspješne obrazovne sustave. Odluka da se nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura u razrednoj nastavi provodi u obliku predmetne nastave nije utemeljena na rezultatima znanstvenih istraživanja niti doprinosi dobrobiti djeteta te narušava koncept cjelovite nastave. Ako je prijedlog da nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi izvodi magistar kineziologije proizašao iz pretpostavke da će se time riješiti problem dječje pretilosti, smatramo da je njegovom rješavanju potrebno pristupiti interdisciplinarno, odnosno uključivanjem stručnjaka različitih profila. Upozoravamo da opetovano omalovažavanje magistara primarnog obrazovanja, njihove kompetentnosti i kvalitete nastavnog procesa koji provode u razrednoj nastavi izazvano polovičnim reformskim rješenjima čini veliku štetu obrazovnom sustavu Republike Hrvatske, pišu s učiteljskih fakulteta.
Na kraju svog dopisa ističu i da u cjelodnevnoj školi učitelji primarnog obrazovanja i dalje obrazuju djecu u svih šest predmeta, kao i do sada. Magistre kineziologije, dodaju, moguće je angažirati u sportskim aktivnostima i ostalim organiziranim oblicima tjelesnog vježbanja koja se učenicima mogu ponuditi tijekom cjelodnevnog boravka u školi.
– Učiteljski fakulteti Republike Hrvatske jedinstveni su u mišljenju da je reforma obrazovanja nužna. Istinski podržavamo ideju i napore koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja ulaže u projekt organiziranja cjelodnevne nastave. Međutim, često smo suočeni s nekritičkim i znanstveno i stručno neutemeljenim inicijativama za promjenama u sustavu primarnog obrazovanja i izražavamo svoju želju da nas se pri donošenju takvih odluka konzultira kao ravnopravnog partnera i nositelja promjene. Budući da obrazujemo učitelje primarnog obrazovanja koji će, u konačnici, realizirati projekte i planove Ministarstva, dužni smo iznijeti svoj stav i stručno mišljenje, stoji u pismu Učiteljskih fakulteta Fuchsu.
Pismo Fuchsu uputili i kineziološki fakulteti
Nije dugo trebalo čekati na reakciju kinezioloških fakulteta u Splitu, Zagrebu i Osijeku te hrvatskog kineziološkog saveza. Budući da upravo oni obrazuju kineziologe koji će se zaposliti u školama, očekivano, ističu zadovoljstvo ovim planom Ministarstva te ga podupiru.
– Način života se u posljednjih 50 godina promijenio više nego u proteklih 20 ili 30 stoljeća. U prvom redu, to se odnosi na veću dostupnost hrane te smanjenu potrebu za svakodnevnim fizičkim radom i aktivnim kretanjem (prvenstveno hodanjem). Ove promjene dovele su do toga da je ovo prva generacija koja će živjeti kraće nego njihovi roditelji, i to unatoč napretku medicine i poboljšanju metoda liječenja. U Hrvatskoj je stanje zapravo već katastrofično. Djeca i adolescenti su nam (ovisno o dobnoj skupini) među prvih pet po debljini u Europi, a tjelesno je nedovoljno aktivno preko 80% djece i adolescenata. Problem koji pogađa Hrvatsku u svijetu je prepoznat krajem 60-ih godina prošlog stoljeća jer su sve ‘blagodati’ suvremenom života puno prije stigle u tadašnje zapadne zemlje nego kod nas, započinju svoje pismo kineziološki fakulteti.
Za rješenjem se, navode, tragalo tridesetak godina, a u posljednjih dvadeset iskristalizirao se koncept pod nazivom ‘tjelesna pismenost’. Ovaj pojam, objašnjavaju, predstavlja osnovu ponašanja, svijesti, znanja i razumijevanja povezanih sa zdravim aktivnim načinom života i pozitivnim zdravstvenim odabirima tijekom cijeloga životnoga vijeka.
– Tjelesno pismen pojedinac ima motivaciju, samopouzdanje, fizičku sposobnost, znanje i razumijevanje i s tim povezano samostalno preuzima odgovornost za održavanje svrhovite tjelesne aktivnosti. Kao i svaka ‘pismenost’, i tjelesna pismenost razvija se u djetinjstvu. Prva četiri razreda osnovne škole idealno su vrijeme za to. Prvo, zato što su doista sva djeca ‘u sustavu’ i sustavno se s njima može raditi. Drugo, zato što se i ponašanje i svijest i znanje i razumijevanje razvijaju i usvajaju upravo tada. Čekamo li ulazak u pubertet zakasnili smo, jer djeca dobivaju i visinu i masu, intenzivno razvijaju druge interese pa ih za ‘tjelesnu pismenost’ baš i nije briga (socijalni su psiholozi još 50-ih zaključili – ‘Interest matters’), objašnjavaju s kineziološkog fakulteta.
‘Djeca nam neće nikad više hodati pješice po 4-5 kilometara na dan’
Na pitanje zašto sve ovo trebaju raditi upravo magistri kineziologije odgovaraju:
– Prvi razlog je detaljno praćenje napretka i s tim povezana stalne prilagodbe programa vježbanja. Antropološki status djeteta određuje čitav niz osobina i sposobnosti koje treba detaljno i kontinuirano pratiti kako bi se program (vježbanja) osmislio i svrhovito provodio. Ovi podaci se koriste i u javno zdravstvene svrhe, a iznimno uspješna znanstvena suradnja kineziologije i biomedicinskih znanosti tome govori u prilog. Drugi razlog sadržan je u ograničenjima koja realno imamo, pišu kineziolozi u pismu ministru.
Dodaju i da je teško očekivati da će sve škole imati materijalno-tehničke uvjete koji će omogućiti provedbu velikog broja različitih programa. No, tvrde – magistri kineziologije imaju znanja o ogromnom broju potencijalno primjenjivih sadržaja i njihovoj metodičkoj provedbi.
– To im daje mogućnost da u ‘bilo kakvim’ uvjetima pronađu primjenjiv sadržaj, prilagode ga učenicima i metodski osmisle nastavu kako bi svaki učenik dobio upravo ono što mu treba i što mu odgovara. Treći razlog, pravilno usmjeravanje u sport, vjerojatno ne treba ni objašnjavati. Nemojmo se zavaravati, djeca nam neće nikad više hodati pješice po 4-5 kilometara na dan, za ekranima će sjediti sve više, sve manje će se fizički igrati, a energetski prezasićena hrana će im biti sve dostupnija i, vrlo vjerojatno, sve više će jesti. Ako tako gledamo, budućnost naše djece i njihove djece nikako nije svijetla. Daljnji pad tjelesnog fitnesa, porast pretilosti i pogoršanje zdravstvenog stanja su im zagarantirani. Treba tražiti druge načine da popravimo stanje. Ako je ikad ponuđeno konkretno rješenje, onda je to ovaj program MZO-a i ideja da nastavu TZK u prva četiri razreda osnovne škole u cjelodnevnom boravku (koji bi trebao postati praksa u cijeloj Hrvatskoj) vode magistri kineziologije, zaključuju s kinezioloških fakulteta.
Sudjelujte u anketi na ovu temu:
