Druga godina eksperimentiranja s dualnim obrazovanjem: ‘Ministarstvo je roditelje i učenike dovelo u zabludu’
Ove školske godine krenula je druga godina eksperimentalne provedbe dualnog modela strukovnog obrazovanja. Prošle godine pisali smo o brojnim problemima koji su pratili ovu eksperimentalnu primjenu, a ugovori kojima se regulira učenje temeljeno na radu kod poslodavca ni na početku ove školske godine nisu spremni. Dok iz MZO-a uvjeravaju da će ugovori biti spremni “na vrijeme”, iz Hrvatske obrtničke komore ističu da je Ministarstvo zbog svega što je najavljivalo, a što se ipak nije ostvarilo u modelu dualnog obrazovanja, u zabludu dovelo učenike i roditelje.
Foto: Pixabay
Dualni model strukovnog obrazovanja MZO je reklamirao kao svojevrsnu revoluciju strukovnog obrazovanja koje će kombinirati učenje na nastavi i na radnom mjestu. Već smo prošle školske godine pisali o mnogim propustima koji su pri uvođenju eksperimentalne provedbe izašli na vidjelo – kurikulumi nisu bili spremni na vrijeme, kurikulumi su se potom doslovno copy/pasteali pa su nastajale banalne i sulude greške, broj sati prakse nije se povećao, iako je upravo to MZO konstanto isticao kao najvažnije, a ugovori koji su trebali regulirati rad učenika kod poslodavca na praksi nisu bili gotovi. Dakle, sve je ukazivalo na brzinsko i netemeljito provođenje ovog eksperimentalnog programa.
Ugovori još nisu dovršeni, kako učenici uopće znaju kakav su točno model obazovanja upisali?
I dok se prošle godine u klopci dualnog obrazovanja našlo 11 škola i 156 učenika za strukovna zanimanja prodavač, staklar, dimnjačar i kozmetičar, ove godine u eksperimentalnom programu sveukupno sudjeluju 24 škole, a u prve razrede upisano je 313 učenika i to:
– u eksperimentalnom programu za stjecanje kvalifikacije prodavač 108 učenika
– u eksperimentalnom programu za stjecanje kvalifikacije staklar 3 učenika
– u eksperimentalnom programu za stjecanje kvalifikacije dimnjačar 6 učenika
– u eksperimentalnom programu za stjecanje kvalifikacije kozmetičar 65 učenika
– u eksperimentalnom programu za stjecanje kvalifikacije frizer 110 učenika
– u eksperimentalnom programu za stjecanje kvalifikacije soboslikar ličilac dekorater 21 učenik
Ugovori kojima se trebao regulirati odnos poslodavca i učenika (što je i sama srž dualnog obrazovanja) još nisu spremni, kažu nam iz Ministarstva. Iz Hrvatske obrtničke komore ističu da je to suludo jer, kako nam kažu, “učenici već drugu godinu pohađaju eksperimentalni model, a do današnjeg dana nisu definirani elementi ugovora koji reguliraju provođenje praktične nastave kod poslodavca”. Prije točno godinu dana iz MZO-a su nam rekli da pripremaju potrebnu dokumentaciju vezanu za rad učenika kod poslodavca, a sada nam odgovaraju da ugovori još nisu spremni, da su u završnoj fazi i da će biti spremni “na vrijeme”.
Međutim, to “na vrijeme” je prošlo sudeći po Modelu hrvatskog dualnog obrazovanja, dokumentu iz 2018. godine kojeg možete pronaći na dnu ovog teksta, a u kojem stoji da “u prvoj godini obrazovanja, najkasnije do kraja prvog polugodišta prvog razreda, za dio učenja temeljenog na radu koji se provodi u gospodarskome subjektu učenik, odnosno njegov roditelj ili skrbnik ako učenik nije punoljetan, gospodarski subjekt te ustanova za strukovno obrazovanje sklapaju ugovor o dualnom obrazovanju koji sadrži propisane sastavnice ” te da “u ostalim godinama obrazovanja učenik za dio učenja temeljenog na radu koji se provodi u gospodarskome subjektu sklapa ugovor o radu na određeno radno vrijeme s gospodarskim subjektom”.
Borba Ministarstva i Obrtničke komore
U odgovoru na naš upit sada pak iz MZO-a kažu da učenici ugovor s poslodavcem sklapaju nakon što ih škola pripremi za provjeru ključnih i/ili praktičnih vještina putem motivacijskog razgovora kod poslodavca, a da učenici u drugoj godini obrazovanja sklapaju ugovor prije odlaska na učenje temeljeno na radu. Kako god bilo, ugovori nisu spremni i javnosti su još uvijek nepoznati konačni detalji oko mentorstva, naknade i sličnih stvari vezanih uz praksu učenika kod poslodavaca.
Govoreći o ugovorima kojih još nema, iz MZO-a nabrajaju da će ovo biti promjene u odnosu na dosadašnju praktičnu nastavu koja se ostvaruje u drugim modelima strukovnog obrazovanja:
– jasno je imenovan mentor kod poslodavca koji poučava i vrednuje učenika na učenju temeljenom na radu te je definirana njegova uloga,
– jasno je naveden opis poslova kojim se navode kompetencije koje učenik ostvaruje u pojedinom ciklusu (4. ciklus – prva godina obrazovanja i 5. ciklus – ostale godine obrazovanja),
– naknadu učeniku koju isplaćuje poslodavac te se isplaćuje za sate učenja kroz rad kod poslodavca u tom mjesecu (usuglašenu s poslodavcima na razini kvalifikacije),
– navedeno radno iskustvo koje učenik ostvaruje u skladu s brojem sati učenja temeljenog na radu (što se bilježi u dodatak svjedodžbi).
S druge strane, iz HOK-a u tom nabrajanju ne vide velike promjene.
– Činjenica je da su sve navedeni elementi u postojećem Jedinstvenom modelu obrazovanja bili dobro regulirani, na primjer naknada se isplaćuje i u JMO-u te je točno propisan iznos za pojedinu godinu obrazovanja, rekli su nam.
JMO ili jedinstveni model obrazovanja drugi je model strukovnog obrazovanja, a upravo njega iz HOK-a ističu pri usporedbi s dualnim modelom, pa su već upozoravali da se najavljivano povećanje broja prakse nije dogodilo u dualnom modelu.
Radno iskustvo učenicima će se priznavati, ali mnoge stvari koje je Ministarstvo najavljivalo prije eksperimentalne provedbe neće se ostvariti
Dok iz MZO-a ističu da se učenicima u dualnom modelu po prvi puta priznaje radno iskustvo, odnosno kompetencije stečene na radnome mjestu u određenom vremenu i da će im stečeno radno iskustvo biti navedeno u dodatku svjedodžbi (koja se izdaje uz svjedodžbu o završnome radu) s točnim brojem radnih dana i stečenih kompetencija u skladu sa standardom zanimanja, iz HOK-a pak govore da je stvarno stanje u eksperimentalnom modelu dualnog obrazovanja sljedeće, suprotno onome što je iz Ministarstva najavljivano:
– učenik ostaje učenik, nije zaposlenik : isto kao u JMO
– učenik prima naknadu, a ne plaću : isto kao u JMO
– učenik nema mirovinsko osiguranje : isto kao u JMO
– broj sati koje učenik provodi kod poslodavca manji je nego u Jedinstvenom modelu obrazovanja
– fond praktične nastave u eksperimentalnom modelu dualnog obrazovanja znatno je manji u odnosu na modele dualnog obrazovanja u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj
– s obzirom na manji broj sati praktične nastave, neće biti moguće organizirati nastavu po modelu „tjedan za tjedan“ (tjedan dana teorije, tjedan dana prakse): u JMO moguće organizirati
– nema jasno definiranog sustava osiguranja kvalitete (licenciranja radionica i kompetencija
koje poslodavci moraju imati i slično) : JMO ima
– Smatramo da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja roditelje i učenike dovelo u zabludu stvarajući privid da će polaznici eksperimentalnog modela dualnog obrazovanja biti lakše zapošljivi i konkurentniji na tržištu rada. Smanjenim brojem sati praktične nastave to sigurno neće biti moguće što je i glavna zamjerka realnog sektora, koji upravo zahtjeva veći broj sati koji bi učenici provodili u gospodarstvu, kažu nam iz HOK-a zbog svega toga.
Loading...
Reload document 
Open in new tab
